Obrazovanje se u istorijskom hodu  razvijalo uporedo sa razvojem civilizacije. Brojni narodi, države, razvijale su se  su  i nestajali u tokom burnih istorijskih dešavanja. Obazovanje je dijelilo sudbinu neprestanih promjena.
U izdanju JU Narodna biblioteka ” Stevan Samardžić”, Pljevlja iz štampe je izašla nova knjiga ” Škola i moć medija” autora Zorana Boškovića.


Obazovanje i mediji se uzajamno prepliću  no posljednjih decenija dvadestog vijeka mediji, preuzimaju primat u sveukupnom razvoju čovječanstva.
Zoran Bosković već dvije decenije bavi se razvojem obrazovanja i medija kao njihovim međusobnim preplitanjem.

Škola i moć medija”, naslovna strana

Knjiga “Škola i moć medija” je razultat dugogodišnjeg rada u institucijama obrazovanja Zorana Boškovića.  Autor  se nosio idejom da naslov knjige bude “Kriza škole i moć medija” ali je ipak odustao od takvog nauma iz više razloga prije svega kako bi čitaocima ostavio da sami prosuđuju  o značaju teme koje obradjuje. Autor uporedo prati razvoj obrazovanja i medija , počev od nastanka prvih civilizacija, odnosno razvoja pisma, prvih knjiga, nastanka biblioteka i prelivanja znanja sa velikih geografskih udaljenosti sa posebnim naglaskom na prostor Evrope. Nastankom prvih knjiga svijet počinje ubrzano da se mijenja  a posebno sa otvaranjem prvih škola a kasnije i obrazovanja na nivou univeziteta. Posebni akcenat stavlja na pojavu knjige na prostoru Crne Gore, koje su u početku pisane ručno sve do pojave Gutenbergove štamparije odnosno u našim prilikama, otvaranja Obodske štamparije, izdavanja prvih knjiga, po kome je naš narod  uvrtšten  na  kuturnoj mapi Evrope i svijeta.

Pedagogija je kroz svoj razvoj vezana i neodvojivi dio vaspitanja i obrazovanja. Veliki filosofi i pedagozi su kroz istorijski tok sa svih meridjana, dali veliki odnosno ključni doprinos u razvoju obrazovanja. Pri tom obrazovanje je često nailazilo na brojne teškoće a ono je usko vezano za razvoj pisane riječi odnosno knjige. Knjiga je nekada bila privilegija samo bogatih i povlašćenih slojeva društva. Počev od one pisane rukom a  kasnije štampane. Medjutim istorijski tok razvoja mogao se usporiti ali ne i zaustaviti. Posebno sa razvojem kapitalizma, javila se potreba da i radnici, moraju biti obrazovani da bi se uvećavao kapital. Stoga obrazovanje postaje nužno za sve slojeve društva i sve do danas, kada je nezamislivo funkcionisanje ne samo bez knjige, već kompjutera odnosno interneta. Obrazovanje i mediji se neprestano prepliću dopunjuju da bi u današnjem vremenu, neki moćni mediji poput interneta, zagospodarili čovjekom. Zoran Boškovic piše o nastanku i razvoju medija: knjige, novina, radija, televizije, filma i interneta sa posebnim akcentom kako oni utiču na obrazovanje odnosno uticaj na  učenike i nastavnike. Pri tom pojedini mediji imaju svoj razvoj, uspone i evidenti pad, uticaj na korisnike vremenom slabi dok drugi dobijaju primat i veoma moćno utiču na korisnike posebno na djecu i mlade, kakav je danas moć televizije i interneta.
Autor  istorijski  prati razvoj obrazovanja ali i evidentne krize odnosno raskršća obrazovanja u svijetu u  bivšoj Jugoslaviji jer smo mi bili dio tog prostora nekadašnje zemlje sa posebnim osvrtom kako se takve promjene i turbulencije kao posljedice, uticale na nastavnike i učenike. Interesantan dio knjige u kojoj se su otvorena brojana pitanja uticaja interneta na djecu i cjelokupno društvo i kako su djeca sve manje motivisani za školu. Djeca su sve više izložena , razornom uticaju, hierprodukciji informacija sa televizije i interneta, što veoma utiče na njihov psihofozički razvoj. Neoborivo je dokazano da mediji utiču na sve veću agresivnost djece i omladine. Da li u takvom rasporedu snaga i odnosa, škola odnosno nastavnici gube bitku pred sve većim uticajem savremnih posebno elektronskih medija. Stoga je potrebno djecu zaštititi različitim mehanizmima zaštite .
Za autora ove knjige, onlajn nastava otvorila je niz dilema, kao što je evidentno  kod nastavnika, roditelja, učenika. Zoran Bosković iznosi  veoma  zanimljivu činjenicu da je osamdesetih godina prošlog vijeka u Kanadi u pojedinim djelovima zemlje organizovana nastava na daljinu, prije četrdeset godina, u Finskoj devedesetih godina prošlog vijeka  sa posebnim akcentom na edukaciju nastavnika a kod nas kada je počela pandemija. Pri tome, pokazalo se da spomenuti vid nastave, nosi brojne izazove i teškoće na brze promjene: nedostak opreme, kompjutera, tableta, mobilnih telefona kod učenika,  nepokrivenost internet mrežom u na seoskom području itd.

Piše: N.S.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime