Po bogatstvu ukrasa i nakita novootkrivenu pećinu već porede sa najpoznatijom u Crnoj Gori Đalovića pećinom, kod Bijelog Polja. Nakon tri godine tajnog istraživanja, bjelopoljski speleolozi konačno mogu da se pohvale i da je njihovo otkriće zaista i veliko i značajno. Za učesnika istraživanja, speleologa Željka Madžgalja, jednog od najpriznatijih u toj oblasti u Crnoj Gori, nesumnjivo je da se radi o izvanrednom potencijalu što se tiče speleologije i on naglašava da je pećina nacrtana i premjerena u dužini od 1600 metara a prošlo se je još oko 400-500 metara, što praktično znači da u pećini postoji više od dva kilometra pećinskih kanala.

Otkriće krasi bogatstvo pećinskog nakita. Željko Madžgalj ističe da postoje svi pećinski sedimenti koji su opisani stalaktiti, salagniti, salivi i imaju neki specifični kao što su pećinski kristali veoma krupni ,zatim veoma dugi tanki stalaktiti koji speleolozi zovu makaroni. Ovi su čak i tri do četiri metra dužine a debljine su manje nego prst.

Pećina “Zavjet Ćutanja”

Ipak, iako je udaljena tridesetak kilometara od Bijelog Polja lokaciju ove pećine speleolozi još drže u tajnosti. Na to ih obavezuje i zavjet ćutanja kako su i nazvali svoje otkriće. Umjesto promocije svoga rada ćutanjem speleolozi žele da zaštite pećinu od devastacije. Madžgalj posebno naglašava da je sve netaknuto i da se plaše da bi i neki speleolozi koji nisu odgovorni a posebno laici koji bi pokušali da uđu u tu pećinu načinili neponovljivu štetu za njenu unutrašnjost. Oko 300.000 godina može da se slomi neopreznošću ili namjerom jer se ne razumije vrijednost toga u pećini. Kad se nešto iznese iz pećine to nema nikakvu vrijednost a šteta je napravljena.

Pećina “Zavjet Ćutanja”

S obzirom na to bogato iskustvo stečeno na lokalitetima širom naše države Željku Madžgalju treba vjerovati. Za one koji žele da se upuste u slična istraživanja savjetuje da se spuštaju preko jednostrukih užeta i da se tako i vraćaju. Potrebna je i fizička i psihička snaga za takva istraživanja, ali veoma mali broj nesreća se dešava u speleologiji upravo zbog usvojenih znanja i vještina. Znanje i dobra oprema preduslov je da se što manje nezgoda dešava prilikom istraživanja. Međutim, to je toliko nepredvidljivo, da i malo poskliznuće u pećini može da dovede do nekog loma i da stvori probleme čitavom istraživanju.

A istraživanje pećine “Zavjet ćutanja” tek predstoji. Iako dio njene unutrašnjosti za sada zna samo desetak ljudi, ovo otkriće uvršteno je u bazu podataka u kojoj je još 130 speleoloških objekata. Tajna pećine, obećava Madžgalj, biće otkrivena na ljeto kada će uz podrsku Fondacije Petrović Njegoš biti predstavljen kratki film o novoj pećini.

Piše: Boban Obradović

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime