Od primitivnih pećinskih crteža čovjekovog dalekog pretka pa do danas, tragovi materijalne kulture svjedoče o civilizacijama i identitetima kolektivnog postojanja. Ne manje, najširi identitetski biljezi (p)ostali su da istorijski zbore kao trajna svjedočanstva kulture, jezika, bića i duha jednog naroda. Na tragovima, vrijednostima, etosu iskustvenih pouka i poruka, održale su se nacije, narodi, države, održao se duh jednog naroda. Snaga održivosti proistekla iz snage identiteta, u ne malom broju istorijskih primjera i ne prema malom broju naroda, urušavana je, osporavana, asimilovana, ukidana. Razloga sukoba identiteta i civilizacija je mnogo. Svaki je na svoj način osoben, tipičan i u namjerama prepoznatljiv. Nezavisno, da li su u pitanju ratni, velikodržavni, kleronacionalistički, ideološki, religijski, duhovni, ili neki drugi motivi, tek pokušati poništiti tragove jednog identiteta, ili ga pak nekritički zarad svog interesa prisvojiti, govori o istorijskim sukobima, trvenjima i otvorenim konfliktima u kojima se vitalnost snage konkretnog identiteta prepoznaje, čuva, baštini i u nasljeđe prenosi.

Hiljadugodišnje trajanje istorije države Crne Gore osoben je i prepoznatljiv primjer snage, fakta, kulture i duha autohtonog identiteta. Nezavisno od oblika društvenog i državnog uređenja, tek crnogorski identitet u svom duhovnom, jezičkom, istorijskom, kulturološkom, običajnom, tradicionalnom biću, postao je snažnom poveznicom vjekova državotvornog bića i generacija odgajanih na njemu.

Kao vertikala, stub i kičma snage crnogorskog identitetskog etosa odnjegovana je kulturologija i fenomenologija djelatne snage slobode. Na njenoj filozofiji i njenom  istorijskom vijencu stasali su svi drugi crnogorski identitetski biljezi koji su raritetna svjedočanstva podvižništva i herojstva jednog naroda. Na slobodi su sazdani vjekovi prosvetiteljstva i pisane kulture, duhovnosti, etičnosti i inih specifika razlika koji su Crnogorcima i crnogorskoj kulturi davali osobenost, smisao, kult državotvornog i opstajanja i postojanja, kult prepoznavanja, poštovanja i uvažavanja.

Sloboda i slobodoumlje, ispisali su vjekovni identitetski luk crnogorskog bića koje je na filozofiji, ontologiji i antropologiji djelatnog duha spajao vremena, ljude i događaje. U konkretnom vremenu, događaju i izazovu, identitetski biljeg slobode određivao je, davao, čuvao i sačuvao samobitnost i nezavisnost crnogorske državnosti, duha, jezika.

Slova crnogorske civilizacijske slobode, nezavisno od epohe, izazova i cilja, ovjekovječila su i svijetu predočila etos brojčano i teritorijalno malog naroda, ali velikog u zaštiti vrijednosti prava, časti i slobode, na čijem viševjekovnom predanju se pamti i čuva crnogorska istorija, kultura i tradicija. Baština najširih pisanih tragova odbrane i slave slobode, znamenja su civilizacijskih stranica koje samo na slobodi traju i otvaraju prostore visine ljudskog i kolektivnog djela i uma.

Na rodnom mjestu slobode, izrasla sloboda duha, pismenosti i stvaralaštva, doživjela je i ostavila u nasleđe slobodu kao crnogorski rodni list sa kojim se kazuje i živi do groba. Od epohe do epohe, primjeri crnogorskog slobodarstva ostaju da žive i svjedoče na širim civilizacijskim horizontima, kojima je Crna Gora u slobodarskom smislu utkala svoj iskon, svoj etos, svoje sopstvo, svoje biće. Bez ostatka slobodarski, patriotski, kosmopolitski, civilizacijski i antifašistički, upisujući sebe u porodicu svjetskih dostojnika imena i časti slobode.

Od vremena Duklje, pa do savremenog doba, crnogorsko biće odnjegovano je i vaspitano na (samo)svijesti o voljnom izboru borbe za slobodu, na spoznaji značaja, kulturologije i fenomenologije slobode. Individualno, državotvorno i društveno crnogorsko biće na toj urođenoj i održivoj kulturi slobode, uprkos izazovima, lakše je brodilo kroz ne male istorijske drame pokušaja urušavanja njegove slobode i njegovog imena.

Na crnogorskom prijestolu slobode, stalo i stasalo je-njeno biće, njen iskon i njen duh, njena heroika i njena tragika, prozor u svijet i njeno mjesto priznato i poznato u svijetu, stasala je sloboda pismenosti kao moćnog oružja slobode duha, poetosa i etosa, stalo je njeno podvizništvo, rodoljublje, slobodoumlje, čovjekoljublje, čojstvo i junaštvo, herojstvo, prkos i ponos, stalo je njeno nepristajanje i otpor na potiranja crnogorske nezavisnosti, jezika i imena, bez obzira na žrtvu i cijenu. U slobodi je stasala otvorenost i multikulturalnost, harmonija vjera, nacija i kultura. Stalo je njeno običajno pravo, institucionalnost, pravo i čast, nepokor i ravnopravnost za sve ljude i kulture.

Nasilno i nelegitimno ukidanje crnogorske države, jezika i crkve 1918.godine, te uporno i dugo, u raznim oblicima, velikosrpsko atakovanje na suverenost i nezavisnost, istorijska je drama u kojoj se sloboda ugrožavala i uprkos svemu, opet kao iz pepela, vjenčavala sa prijestolima i visinama otpora i pobjede Crne Gore.

Savremeno doba u novim-starim izazovima Crnoj Gori kroz asimilatorske ,,srpske svetove“ slobodu kao njen rodni list, izazov i generacijsko predanje, opet stavlja u kontekst vječitog propitivanja i neumirućeg traganja i borbe za nezavisnost i suverenost. Kao odgovor, crnogorsko državotvorno biće, na savremenost političkih izazova i kleronacionalističkih nasrtaja, ciljeva i asimilatorskih projekata, iznova i opet, kao nužnost i razboritost uzdiže plemenitost misije ideala vječne Crne Gore, kao vrhovnog cilja slobode i njene nazavisnosti.

Sloboda, istorijsko-civilizacijski podrazumijeva svekolika iskušenja u  samospoznaji i odbrani državotvornog bića. Različite vremenske epohe, svojstveno uslovima i ciljevima – mjesta, aktera i događaja, određuju konfliktnost ovog polja, u kome se Crna Gora kontinualno i heroički odredila borbom za slobodu. Iskoni te borbe prepoznati su u najširim svjetskim razmjerama – državničkim, filozofskim, književnim, etičkim, umjetničkim… Svaki od tih toposa, istovremeno, mjerljiva je stranica crnogorske, kao opštečovječanske borbe za plemenitost slobode i odbrane imena i svoje države.

(Re)aktuelizacija velikosrpskog kleronacionalnog velikodržavlja, danas je iznova, test ovdašnje generacije crnogoraca u odbrani časti, slobode, imena i dostojanstva. Na razmeđima vjekova, iskustava, heroike, tragike i etike, novookolnosti – nepresahlih želja za poništenjem crnogorske državnosti, imena, jezika, crkve, zahtijevaju odvažnost i istrajnost u odbrani i čuvanju identitetskih znamenja bez kojih Crna Gora i ne postoji. Silina pritiska, metoda, resursa, snaga i geopolitičkog konteksta u kome se danas Crna Gora nalazi, govori o veličini izazova sa kojim se opet nakon 1918.godine suočava. U novim okolnostima, stari velikosrpski asimilatori traže nove šanse, a za Crnu Goru nema druge – državna suverenost, nezavisnost i odbrana identiteta, kao i uvijek u vjekovnoj tradiciji.

          Pitanja globalizacije i njoj imanentnih procesa – unifikacije, univerzalizacije, stereotipizacije, jezičke, vrijednosne i medijsko – popularne kulturne dominantnosti pred Crnu Goru, takođe danas postavlja urgentnost promišljanja i djelovanja, koje se sumarno definiše zaštitom postojanja i identiteta. Globalni procesi, ako podrazumijevajuće, izuzmemo prednosti mjerljivo definisane u vremenskim, komunikativnim, distributivnim, tržišnim i drugim vrijednostima, veliki su izazov za brojčano male narode i države. Polit-kulturološko-ekonomske-globalne  aspiracije, hegemonizam, utilitarnost geo-političkih konstrukcija, vidljivih u različitim oblicima, mijenama i snagama, neki su od izazova i prostora strateškog promišljanja mjesta, uloge, pozicije i načina izražavanja i čuvanja crnogorskog identiteta. Kulturna hegemonija je samo jedan od izazova ovih procesa – koji zakonito, prednošću mehanizama i alata (novo)medijskih globalnih tehnologija potresaju,  i ne samo, pretresaju i dokidaju tradicionalne kulturološke identitetske nacionalne biljege, kao vektora prepoznavanja i tragova duhovnog trajanja.

Razmišljati, djelovati i proaktivnim situirati kontekst slobode kao povijesnog, identitetskog, državnog, duhovnog i nacionalnog znamenja današnji je imperativ, dužnost i obaveza predanja dolazećim generacijama Crnogoraca.

Piše: mr Željko Rutović

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime