Petar II Petrović Njegoš (13. 11. 1813 – 31. 11. 1851), crnogorski vladar, vladika, pjesnik i filozof  ostavio je djela koja se  svrstavaju u red najznačajnijih djela crnogorske i evropske kulture. Bio je posljednji crnogorski vladika i  gospodar. S njim se završava cijela epoha u istoriji Crne Gore – epoha teokratije.

Obimna bibliografija o Njegoševim djelima svjedoči o neprolaznosti njegovog književnog djela. Šta sam Njegoš misli o literarnom svijetu najbolje svjedoči i njegovo pismo Stanku Vrazu, upućeno sa Cetinja, 20. oktobra 1848. godine:

“Počitajemi g. Vraz, bratski te pozdravljam.

Usrdna ti hvala za divni dar koji si mi poslao. Ko je udaljen od svjesnih ljudih i od literaturnoga svijeta, toga i mala stvar ograši, pa jošt kada je dar bratski.

Čudna vremena potresa, događaja, preobrazovanja, uzdignuća, pa i vremena nestrpjenja! Noći se molim da što dobroga snim, a danju da mi što dobro u novinama donese. Sto putah je lakše onome ko se bori no onome koji čama kod kuće.

Da Vam mogu što na muci pomoći, najsvetiju bih dužnost pod nebom ispunio. I da je iole sporazumjenja bilo, moglo se s našega kraja veće pomoći no se ikomu čini, pa pomoći bez muke pjevajući. Ide li naša stvar na te strane pravcem? Hoće li se naš narod svijetu pokazati narodom blagorodnim i dostojnim samostalnosti svoje ili će vječno obožavati tuđe verige, koje im već tolika vijeka gotovo prepiliše vrat i satriješe narodnost?

Ja vidim strašne pogreške. Meni se čini da se od pravog cilja daleko odstupilo. Bože daj da se varam. Ako se sada sagriješi, dugo ćemo taj grijeh kajati. Onaj silni i napredni Vaš napreg i podvig, ako se na zlo okrene, teško našemu narodu. Ona blagorodna, usrdna i velika vaša žrtva, ako se prinese vražjem oltaru, iznevjerena je naša narodnost. Ja sam i strepio i pitao se nadom doklen nije B[an] lišen glavnoga načalstva, a sada, čini mi se, vidim što je.

Jošt nešto. Ja sam se čudio što se to s našim g. Gajom uradilo, dok mi sada raskažu sve potanko kakva je zbilja nesreća slijepoga demona kod Vas donijela da svoje zlobno i otrovno sjeme i kod Vas posije i da porok baci na opštega ugodnika naše narodnosti. Zar je kod vas nepoznat M[iloš]? Ta, ljudi, Bog budi s vama, ono je pakosni i laživi nesrećnik kojega grde svi poroci najgadnijega tirjanina.

Zbogom, g. Vraz, bratski ti pozdrav sa svim narodoljupcima od tvojega počitatela Vladika P. P. Njegoš“.

Petar II Petrović Njegoš koji u svojoj Bilježnici zapisa: ”Genije je zrake koje svuda padaju nego se samo na svijetlim stvarima kupe  igraju”.

Prolaze vjekovi, a Njegoševo djelo ostaje u centru analiza, iščitavanja i  tumačenja.

Neprolazno – Vječno!

Izvor: espona.me

Piše:prof. dr Draško Došljak

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime