„Zašto si crvena, zato što si u krvi rođena, sija zvijezda, sija svaka, al najljepše petokraka, govorio je svojevremeno Milorad Boškov Bulatović, jedan od visokih borova kolašinske i crnogorske istorije, jedan od zaslužnika, jedan od onih koji je slobodi uvijek govorio – da, jedan od rijetkih koji je nepravdi uvijek govorio – ne.“ Ovako je novinar i publicista, Dragan Mitov Đurović govorio o Miloradu Boškovom Bulatoviću, obraćajući se prisutnima riječima – „lako je nositi prezime ako se imate po kome kazati. Bio je epski pjesnik, bio je slobodarski pjesnik, bio je guslar, bio je akcijaš, bio je istorije kolašinske i crnogorske pravični hroničar, bio je drug, bio je prijatelj, bio je saborac, bio je čovjek za pamćenje i poštovanje…“ , istakao je Đurović. Gojko Vlahović, predsjednik Udruženja boraca i antifašista NOR –a je kazao „da u uspomenama svijetli lik Milorada Boškova Bulatovića, čovjeka koji je sebe ugradio u ovo društvo, a sve za bolje sjutra budućih pokoljenja. Učesnik je NOR – a od 1941. godine, u vremenu četničke organizovanosti protiv slobode i svih onih koji su digli glas protiv neprijatelja, bio je zarobljen, zatvoren u zloglasni četnički zatvor u Kolašinu, odakle je prebačen u Bar i tamo se nalazi sve do kapitulacije Italije. Povratkom u Kolašin nastavlja da radi u vlasti koja je bila partizanska gdje je dao vidan doprinos. Bio je golootočki stradalnik, gdje je takođe ostao čvrst i sve podnio čojski i junački. Kasnije, vidan doprinos je dao Savezu boraca, proučavao je istoriju i Kolašina i Crne Gore, ljudi su ga voljeli i on je volio ljude“, kazao je Vlahović.

Promocija knjige „Stratištima u pohode“

Kustos Zavičajnog muzeja Draginja Kujović je kazala da je „MiloradBoškov Bulatović svojim životniputem i svojim savjesnim i predanimradom ugradio dio sebe uovaj proctor gdje je smješten Zavičajni muzej“.„U ovoj zgradi ovdje, zbornojzgradi kolašinskog četničkog zatvora,kao zatvorenik Milorad jeproveo deset mjeseci, od krajajuna 1942. do kraja aprila 1943.godine. Kao predsjednik opštinskogodbora SUBNOR –a Kolašinabio je neko vrijeme član savjeta Zavičajnog muzeja koji je otvoren sa stalnom postavkom „Kolašinu u ratu i socijalističkoj revoluciji“ 13.jula 1982. godine. Neumorno je radio na prikupljanju podataka o kolašinskom zatvoru i strijeljanim zatvorenicima na Brezi“, kazala je Kujović. „Naš Milorad Bulatović je život posvetio uzvišenom idealu narodnooslobodilačke borbe. Znam i svjedočim sa kolikom se pažnjom i činjenicama ophodio i sa koliko je brige i ljubavi, bola i poštovanja, primjenjujući tradicionalni stih govorio, a zatim zapisao i opisao događaje o sudbini ljudi u potonjem ratnom činu. Ovu poemu je potvrdilo vrijeme, potvrđuju je njegovi savremenici, saborci, istoričari umjetnosti, potomci“, kazao je Radojica Velimirov Bulatović, iz Radija Crne Gore. Inače, gusle Milorada Boškova iz 1952.godine Radojica Bulatović uručio je Bošku Darkovom, mlađem unuku Milorada Boškova Bulatovića.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime