Okupljenim građanima se nakon intoniranja himne i podizanja zastave obratio građanski aktivista i nekadašnji predsjednik mladih Liberalnog saveza Peđa Vušurović.

„Danas si na Belvederu, đe i danas jednako bole i pamte se i oni olovni meci iz 1936. Stojadinovićeve i oni gumeni 42. i nikad crnje Vlade Crne Gore, iznova istakla Tvoj nikad zadugo pali Barjak Slobode, kazao je Vušurović.

Poručio je da se „iz tih suza i dima suzavca, ne mnogo manje no trajno iz žara na zgarištu Zvicera i iz neugasivoga plamena partizanskih pobjeda koje su nam donijele Crnogorsko Uskrsnuće, vaskrsava i suverenistički građanski front otpora, poput onog predreferendumskog“.

Na skupu je govorila i članica Upravnog odbora Lovćenskih straža Ana Pejović.

„Crnogorci i crnogorke svih vjera i uvjerenja, i danas nas je kao i mnogo puta do sada okupila građanska, patriotska i moralna dužnost nad kojom čojstvo, crnogorstvo i slobodarski duh ispisuju poruke mira, međuljudskog uvažavanja, međunacionalnog sklada i multikonfensionalnog ponosa. S ovim uzdarjem lasno nam je pogledati u oči i Evropi čiji dan slavimo, i svijetu koji je našu državu vjekovima unazad prepoznavao kao malu zemlju „div junaka“, nepokolebljivih boraca za slobodu, bastadura antifašizma i stamenih čuvara međuetničkog suživota”, kazala je Pejović.

Ona je poručila da su bili tu na Belvederu, i „biće gdje god bude trebalo vječne karjatide naše svijetle tradicije, poštovanja muških glava, odanosti svojim domaćinima, bezrezervne čuvarice bratskih krila, lučobdije kućnog nam ognjišta koje ni moćnije sile nijesu mogle ugasiti i utrijeti jer smo iznova i rađale, i bodrile i čuvale, i branile milenijum istorije doma svoga jedinoga“.

Građanski aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, istakao je da Belveder predstavlja opštegrađanski koncept koji pripada svakom građaninu i koji važi u svakom dijelu Crne Gore.

„Belveder su naša Prijestonica i naš Glavni grad Podgorica, ali Belveder je istovremeno i u našem Nikšiću, i u Pljevljima, u Herceg Novom, u Budvi i Bijelom Polju, u Petnjici, Kolašinu, Šavniku, Plavu, Mojkovcu. Belveder je u Malesiji, u Baru i Ulcinju, Belveder je i u Rožajama, i na Žabljaku, i u Tivtu i Kotoru, u našoj Andrijevici i Beranama. Belveder su danas Danilovgrad i Plužine. Belveder je cijela Crna Gora, svaki njen dio u kojem se zastupaju i brane ljudska prava, dostojanstvo i građanski i antifašistički karatker naše zemlje. Belveder je i u iseljenoj Crnoj Gori pa zato pošaljimo veliki pozdrav, veliki selam i përshëndetje të përzemërta svima onima koji su širom, diljem, svijeta a koji u srcu nose ponosnu Crnu Goru, i žive za slobodnu Crnu Goru“, kazao je Zeković.

Poručio je da današnjim i okupljanjem od 5. septembra 2021. poručuju da ljudska prava imaju veliko značenj, te da nikada neće pristati na njihovo kršenje i ignorisanje, niti podržavati diskriminaciju drugih.

„Za razliku od onih koji kažu da su ponosni na zlostavljanje i nečovječno postupanje prema građanima, mi kažemo da smo ponosni na Belveder od 1936. i 2021. godine kada je pružen građanski otpor politici negiranja identiteta i kršenja ljudskih prava. Ponosni smo na Belveder koji je, nadamo se trajno, zaustavio, služenje tuđim interesima. Zato je naše okupljanje ne samo opomena nego usmjerenje, nadahnuće, da dalji razvoj i napredak Crne Gore ne smije biti ograničen ili zaustavljen novim izdajama, novim velikosrpskim projektima i manipulacijama ali ni lopovlucima i pljačkom Crne Gore, bez obzira da li je sprovode tzv. suverenisti, ekolozi ili desničari i kleronacionalisti“, poručio je Zeković, dodajući da su Belveder 1936, 2021. ili 2022. godine „naša ljudska prava, oruđe da svi živimo, rastemo i razvijamo se u slobodi i u punoj međusobnoj ravnopravnosti“.

Saradnik na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nemanja Batrićević poručio je da onaj pred kime Cetinje zatvori svoja vrata, ne može vladati Crnom Gorom.

„Dvije stotine godina negiranja nacije. Dvije stotine godina otimanja kulture. Dvije stotine godina potiranja crnogorske nezavisnosti. To su razlozi koji su dva puta u potonjih 85 godina crnogorske patriote doveli na Belveder“, kazao je Batrićević.

Poručio je da ih je ovdje dovela „nikad naučena lekcija da onaj pred kime Cetinje zatvori svoja vrata, ne može vladati Crnom Gorom“.

„U prvim belvederskim demonstracijama 1936. godine ubijeno je šest crnogorskih mladića. U smrt su otišli pjevajući o otetoj nam državi i prognanoj dinastiji, tražeći svoje nacionalne i demokratske slobode. No, duh Belvedera brzo je stigao njihove krvnike. Samo pet godina kasnije, u buktinji Trinaestojulskog ustanka, od tkanine krstaš-barjaka, koji iz njihovih ruku ni smrt nije mogla otrgnuti, sašivene su prve zvijezde petokrake koje će uskoro obasjati oslobođenu Crnu Goru“, kazao je Batrićević.

Izvor: mediabiro