Zavičajni klub „BIHOR“ iz Luksemburga  objavio je 34. broj revije „Bihor“, prvog bošnjačkog glasila u Luksemburgu. Urednik Revije je književnik Faiz Softić, a za ovaj broj pišu: Ruždija Kočan, Munir Ramdedović, Esko Muratović, Ado Softić, Remzija Hajdarpašić, Sait Š. Šabotić, Zeno Rastoder, Kaćuša Krsmanović, Ljubeta Labović, Šefkija Borančić, Hamida Sijarić, Božidar Proročić, Enko Korać, Dragana Erjavšek, Džemal Dacić i Ferid Muratović.

U uvodniku ove luksuzno opremljene revije urednik Faiz Softić piše tekst „Kako je kazivao Ćamil“ povodom 31. godišnjice piščeve smrti. Uz ovaj tekst ide i izbor iz Ćamilovih razmišljanja na teme o književnosti, a koji je priredila Nadija Rebronja.

O tome ko je pisac, Ćamil kaže: „Dijete, pisac dijete, pisac je uvijek dijete. Pisac je cijelog vijeka jedno dijete jer piše, piše uglavnom ono što je u djetinjstvu u sebe unio iz života, iz prirode, iz priče. Iskustvo u djetinjstvu, to on nosi kroz cio život, i kad uzme da piše, kad se na pisanje odluči, onda ja mislim da najveći broj njih se pretvori jednostavno u dijete, starmalo dijete, mudro dijete“. Tu su i Sijarićevi stavovi o modernom u poeziji, putovanjima, literaturi i pismenosti“.

Povodom pedeset godina postojanja rožajskog KUD-a „Vrelo Ibra“, Ruždija Kočan donosi intervju sa Ibišem Kujevićem, čovjekom koji je cijeloga života nosio visoko uzdignut barjak kulture grada i cijeloga kraja pod Hajlom. Književnik i publicista Božidar Proročić piše o Bošnjacima i aktuelnom trenutku u Crnoj Gori, dok Munir Ramdedović  u svom tekstu najavljuje da će Vlada Luksemburga izvršiti izmjene i dopune Zakona o integraciji stranaca iz 2008. godine. Profesor filosofije iz Nikšića Esko Muratović u ovom broju revije „Bihor“ piše o muhadžirskoj etici sabura u kontekstu islamskog i svjetovnog shvatanja i određenja, a tu je i tekst o bihorskom selu Dobrodole, koji su priredili Enver i Edin Šabotić. Hroničar Adem Ado Softić je zastupljen tekstom o glumačkom debiju ivangradskog konobara Ismeta Šuntića – Dorovića – „Sve Ismetove bitke na Neretvi“. Remzija Hajdarpašić donosi portret Fahrudina Fake Rastodera, doseljeniku koji se ličnim primjerom dokazao da je „društveni interes ispred ličnog šićara“. Profesor Sait Š. Šabotić piše o plemenitom bjelopoljskom muftiji Harunu Lameževiću, čovjeku koji je „svojim hutbama isticao ljubav i govorio o tome da su svi jedan narod sa više imena“.

U intervjuu Ljubete Labovića sa Saladinom Dinom Burdžovićem „Još po moru teče Lim“ čitamo zanimljive odgovore ovogodišnjeg dobitnika književne Nagrade „Risto Ratković“. Urednik Revije Faiz Softić je razgovarao sa Remzijom Camićem, konzulom Crne Gore u Luksemburgu i taj razgovor je sada dostupan čitaocima. Softić u ovom broju „Bihora“ donosi prikaz zbirke poezije autora Mustafe Balje, pod nazivom „Otok od živog srebra“. Zeno Rastoder u svom autorskom tekstu „Bošnjački kulinarski festival u Wattwilu“, piše o jednom od najstarijih bošnjačkih džemata u Švajcarskoj. Kaćuša Krsmanović piše o progonu pjesnika i potpredsjednika PEN centra Crne Gore Sretena Vujovića, a Šefkija Borančić iz kulturne baštine Bošnjaka Sjeverne Makedonije izdvaja knjigu doc. dr Zećira Ramčilovića „Donje Konjare kroz sliku i vrijeme“. O sudbinama većine žena na Balkanu u Reviji piše Hamida Sijarić, a Enko Korać donosi presjek dešavanja sa književne manifestacije „Zavičajne staze“ koje u Petnjici organizuje NVO Centar za kulturu Bihor. Profesorica Dragana Erjavšek u Reviji prikazuje zbornik Odlivanje Bihora“, izbor sa osmog konkursa za neobjavljenu priču inspirisanu Bihorom. „Magični svjetovi Aldemara Ibrahimovića“ je slikarski portret ovo istaknutog crnogorskog slikara iz pera Božidara Proročića, a tu je i reportaža sa izložbe slikarke Amine Ademagić koja je održana u rožajskoj galeriji „Hilmija Ćatović“: Džemal Dacić je priredio tekst iz vjerskog života muslimana „Muhamed, a.s. se brani ljepotom“. U sportskoj rubrici je prilog Ferida Muratovića o uspješnim fudbalerima braći Delvinu i Deminu, koji predstavljaju ponos zavičaja.

Zahvaljujući izdavaču – Zavičajnom klubu „Bihor“, uredniku Faizu Softiću, kompletnoj redakciji i saradnicima Revije ima bogat, raznovrstan i kvalitetan sadržaj. I ovaj, 34. broj, pokazuje  čvrstu vezu sa zavičajem ljudi koji na uspješan način grade svoje radne karijere daleko od Bihora. Sve je to lijepo prepoznato u ovoj reprezentativnoj reviji.

Piše: Filip Došljak

                                                                         

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime