U Dvorcu kralja Nikole promovisano je
specijalno izdanje časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje kulturne
baštine “Komuna” u susret Danu Opštine Bar koji se obilježava 24.
novembra. Komuna je u ovom specijalnom broju okupila ugledna barska
imena, istaknute pojedince, svjedoke prošlih vremena, mlade ljude,
profesore, sportiste, umjetnike, novinare i druge. Zato je na skupu
ocijenjeno da je ovaj časopis lična karta Bara i da zvog svoje
sadržajnosti i atraktivnosti to može biti u svakom vremenu.

Moderator diskusije i jedan od autora časopisa Amar Borančić, kazao je,
najavljujući autore i goste, da je misija ovog časopisa da kroz priče
autora čitaocu dočara barski duh i da osjeti i doživi Bar onako kako ga
njegovi ljudi žive i doživljavaju.

Dušan Raičević, predsjednik opštine Bar



Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je i autor uvodnog teksta o
Baru u časopisu, kazao je da su kroz ovo izdanje pokušali da prezentuju
ono što je Bar u malom. “Kroz ovo izdanje šaljemo snažnu poruku svima
onima koji ovih dana pokušavaju na raznorazne načine da vrše reviziju
naše istorije, da je ovo istorija Bara, satkana u ovom izdanju časopisa,
da je ona naša, ponosna i prkosna.”, poručuje Raičević.

“Toliko slojeva života on krije u svojim zidinama, mnogo ispričanih i
neispričanih priča stoji u svakoj njegovoj ulici, maslini, kući,
čovjeku, od obale Jadranskog mora, preko vrhova Sutormana, Rumije i
Lisinja, sve do jezerske obale i udoline. Upravo te dvije obale
definisale su naš grad kroz njegovo postojanje na raskršću civilizacija
i svjetova. Upravo takve priče definišu i naš, savremeni život u Baru.
Sve one priče koje ćete imati priliku da čitate u ovom časopisu, kroz
koji ćete osjetiti otkucaj srca ovog grada, njegov krvotok, njegov dah,
kojim diše od Starog Bara, preko Pristana, do novog Bara. Od Tuđemila,
koji su utemeljili prvu crnogorsku državu, preko svih civilizacija koje
su ovdje živjele zajedno, mletačke, venecijanske, vizantijske, osmanske,
crnogorske, mjesto gdje su tri velike religije doživjele sjajan susret,
kakav je rijetko gdje zabilježen, u kojem hrišćanstvo, istočno i
zapadno, zajedno sa islamom, žive kao svoji na svoje, shvatajući da smo
svi mi upravo svoji, svoji na svome, te da su sve razlike samo nešto što
nas zbližava. Bar upravo dopušta takve razlike, njeguje ih i ljubomorno
čuva, razumijevajući da makar bez jedne od njih Bara ne bi ni bilo onako
kako ga mi poznajemo, to dakle više ne bi bio Bar u punom smislu oboga
što on znači.”, kazao je predsjednik Opštine Bar.

Željko Rutović, publicista i predsjednik Programskog odbora časopisa
osvrćući se na ovo izdanje kazao je da  istorija ljudskog roda i
civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova te da u tim
tragovima ostalo je svekoliko trajanje, te da tamo gdje nije bilo tih
tragova, civilizacija je upadala u probleme.

“Mi večeras svjedočimo tragovima i trajanju naše milenijumske Crne Gore.
Sam naziv – Komuna, ukazuje da je bazirana ka opštem, kolektivni izlazak
u naše javno dobro, naš javni interes, a identitet, baština i
vjerodostojnost tih tragova daju kredibilitet Komuni. Komuna svojom
idejnom koncepcijom u Baru jeste svoja na svome. Identitet i baština su
misija i vizija ovakvog štiva, sjajna baština i kultura Bara. Teško je
na manjem broju stranica imati bukvar o istoriji Bara, kulturi,
etnologiji, umjetnosti, sociologiji.”, kazao je Rutović. On je poručio
da riječ o Baru nadrasta Bar i nudi tragove istorije Crne Gore te da je
ovaj časopi uspio da  sažme sve različitosti u harmoniju, koja je
zapravo- Bar.

Direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune” Amer Ramusović je izrazio
zadovoljstvo što u predvečerje obilježavanja 24. novembra i u godini
jubileja promovišemo jubilarni, 40. broj i 10 godina postojanja
časopisa.

“U Komuni od prvog broja gajimo multikulturalne vrijednosti i podsjetnik
smo crnogorske prošlosti. Zahvaljujući fokusiranosti na otkrivanje
kulturnog nasljeđa, omogućavamo javnosti uvid u često nepoznate slojeve
narodnog stvaralaštva, čiji bi veliki dio bez ovakvih pisanih tragova
izbuio svoju autentičnost ili nestao u toku vremena. Ovo izdanje zato je
lična karta Bara, sa kojom će se ponositi generacije. Zahvaljujem
predsjedniku Opštine, Dušanu Raičeviću, na inicijativi da poseban broj
bude posvećen Baru, kao i na tome što je, uprkos svojim obavezama, bio
na raspolaganju uredništvu”.

Neđeljko Đurović  barski profesor, publicista i aktivista podsjetio je
da je Bar nekadašnja metropola ovog dijela Jadrana te da ako na
Mediteranu imamo interkulturalizam, onda to je Bar. Đurović, je poručio
da mu je čast da govori u ime svih autora časopisa koji su za ovaj broj
pisali srcem o svom gradu te da je to specifičan odnos pojedinca i
grada.

“24. novembar obilježavamo u sjećanje na građanske, antifašističke
tekovinu koje ne smijemo zaboraviti, kao ni one koji su svoje živote
položili na oltar slobode. Takvi naši su korijeni duboki i uzaludni su
svi pokušaji da se naše zajedništvo izbriše. Budimo Barani i otvorimo
ljese našeg uma i duše ne suživotu, nego zajedničkom životu.” poručuje
Đurović. On je podsjetio da je naša obaveza da sačuvamo “na papiru i u
stvarnom životu” naše etnološko bogatstvo. Podsjetio je i da u leksici
starobarskog govora postoji prožimanje crnogorskog, albanskog i turskog
jezika, pa nije čudno što Barani, gdje god da odu, nađu dio sebe i dio
proživljenog.

Željko Milović, novinar, publicista i prvi gost-urednik nekog izdanja
Komunen je istakao da nije puno razmišljao kada je dobio poziv Komune i
lokalne uprave da se prihvati da bude urednik specijalnog izdanja,
obzirom da ovaj list smatra riznicom najljepših zapisa o Crnoj Gori,
časopisom koji je umnogome promijenio nivo znanja koji su stanovnici ove
države, bez obzira na vjeru i naciju, imali o njoj.

“Na samom početku, u jedno sam bio siguran – da želim da konceptualno
kreiram broj koji će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50
godina, i da mi za to treba pomoć pametnih i knjiških ljudi. Znao sam ko
bi sve to mogao biti, uglavnom ljudi s kojima sam i ranije sarađivao.
Opština Bar je imala svoje prijedloge, koji su samo mogli podići
ljestvicu više u kvalitetu, pa odgovorno tvrdim, uspjeli smo u namjeri –
broj će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, nije
vremenski omeđen. S obzirom da smo zarobljeni u kalupima vlastitih
života što čini da često mislimo kako smo izgubili i sebe, i bližnje, i
grad kakav smo imali, ovo izdanje časopisa je bilo prilika da se
podsjetimo kakav je i što je nekad bio Bar. Ponosan i uspravan, lijep, i
na svoj način bezobrazan i prkosan kad ustreba.”, poručio je Milović.

Promociju specijalnog izdanja časopisa bilo je moguće pratiti uživo i
putem live streama na YouTube kanalu Opštine Bar, gdje je dotupan i
video zapis sa promocije.

Na 32 strane izdanja “Komune” posvećenog Baru, čitaocima se nude
zanimljivi tekstovi i neotkrivene priče Bara. Za ovo specijalno izdanje
su pisali: Neđeljko Đurović, Ammar Borančić, dr Savo Marković, dr
Svetozar Saić, Dragan Marović, Suljo Mustafić, Vladimir Lukšić, Sabrija
Vulić, Ivanka Leković, Draginja Radonjić, Ilija Vukotić, Vasilije
Janković, bivši predsjednici Opštine Čedo Ratković i Jusuf Kalamperović,
zatim Radomir Petrić, Dragana Erjavšek, Anastazija Miranović, Milun
Lutovac, Milan Vujović i Ilija Kovačević. Jedina osoba koja nije iz
Bara, a pisala je za ovaj broj “Komune”, jeste sestra Estera Radičević,
koja je detaljno rekonstruisala gotovo pedesetogodišnji požrtvovani rad
časnih sestara u barskoj bolnici, za koji su dobili nagradu grada Bara,
ali i niz Ordena SFRJ.

Izvor: mediabiro

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime