Pedeset godina je od od izlaska prvog broja „Tokova“, časopisa za naučna, književna i društvena pitanja. U uvodniku prve sveske, prvoga broja, iz 1971. godine stoji: „Časopis „Tokovi“ pokrenut je odlukom Udruženja naučnih, kulturnih i javnih radnika Polimlja, koje od 8. decembra 1968. godine djeluje povezujući brojne naučne, kulturne i javne poslenike sa područja opština Ivangrad, Bijelo Polje, Mojkovac, Plav i Rožaje, kao i mnoge druge naučne radnike, pisce i ljude od pera porijeklom iz ovog kraja i van njega. Time se realizuje ideja znatnog dijela intelektualaca Polimlja i njegovog susjedstva, tj. njihova želja da se  prevaziđe tradicionalni način gledanja na metropolu i njeno raspoloženje da riječ ljudi od pera iz unutrašnjosti dobija karakter javnosti tek u nekom od glasila koji izlaze u republičkom ili nekom drugom većem centru. U početku je postojalo mišljenje da se časopis nazove ‘Riječ Polimlja’. Međutim, na primjedbe i sugestije naučnih, kulturnih i književnih radnika, kojima se Uređivački odbor bio obratio za saradnju, Upravni odbor Udruženja i Uređivački odbor časopisa odlučili su se za naziv TOKOVI. To je izraz želje da i naziv časopisa bude oslobođen regionalnog prizvuka“.

Tokovi, pedeset godina

Prvi Urđivački odbor činili su: Husein Bašić, Rajko Bogojević, Borislav Vukašinović, dr Božo Vuković, Miloš Vulević, mr Miomir Dašić, Rajko Đukić, Miroslav Đurović, prim. Dr Branko Zogović, Maksim Lutovac, Vuk Ognjanović, Miomir Sekulić i Slobodan Tomović. Odgovorni urednik bio je mr Miomir Dašić, a sekretar Uređivačkog broja Rajko Bogojević.

Od prvog broja, časopis je bio otvoren za sve naučne rezultate i istraživanja. U koncepciji časopisa izdvajaju se naučni problemi ovoga regiona, književnost i umjetnost, kao i čitanja opštedruštvenog, teorijskog i kulturnog karaktera. Očekivanja uredništva bila su da časopis, kao prvo glasilo ove vrste u kulturnoj istoriji Polimlja, da vidan doprinos i podsticaj razvoju naučne, književne i kritičke javne misli ovog u kulturi neopravdano zaobiđenog kraja.

Među saradnicima u prvom broju pojavljuju se: Novica Rakočević, Stjepan Antoljak, Mirko Barjaktarović, Miodrag S. Lalević, Željko Poljak, Novak Kilibarda, Miloš Ostojić, Momir Vojvodić, Vukman Otašević, Milo Bošković, Bogdan Šekler, Zaim Azemović, Ratko Deletić, Miraš Martinović, Fehim Kajević, Dragomir Šoškić, i drugi.

Kontinuirano izlaženje časopisa obilježilo je 20 brojeva, da bi poslije desetogodišnje pauze, časopis obnovljen 1993. godine, ovoga puta je izašao jedan broj, a izdavač je JU Informativni centar Berane.

Neopravdana pauza izlaženja časopisa od trinaest godina prekinuta je 2006. godine. Na inicijativu Ivana S. Raičevića i Draška Došljaka okupila se redakcija, obnovljen je časopis, donijeta odluka da časopis izlazi dva puta godišnje, utvrđena koncepcija, i da izdavač bude Centar za kulturu Berane. Novu redakciju činili su: Braho Adrović, prof. dr Vukota Babović, prof. dr Milorad Bakić, Velimir Bućković, prof. dr Zdravko Deletić, mr Draško Došljak, Gojko Kastratović, prof. dr Dragomir Kićović, Sabaheta-Beka Masličić, prof. dr Sefer Međedović, prof. dr Predrag-Mišo Obradović, doc. dr Miodrag-Bobo Radunović, Ivan S. Raičević, Velimir Ralević, prof. dr Zoran Ćulafić, prof. dr Blagoje Cerović, Drago Čantrić, prof. dr Božidar Šekularac.

Proteklih trinaest godina časopis bilježi kontinuirano izlaženje. Povodom 40 godina od prvog broja, Đorđije Trifunović je sačinio i objavio  bibliografiju „Tokova“, koja svjedoči o bogatstvu i raznovrsnosti radova objavljenih u ovom časopisu.

Dosadašnji urednici „Tokova“ su bili: Miomir Dašić, Rajko Bogojević, Ljubomir Bojović, Milija Komatina, Ivan S. Raičević, Miodrag-Bobo Radunović, Draško Došljak, Budo Mojašević i Damjan Ćulafić.

Impozantan je broj saradnika „Tokova“, časopisa  koji ostvaruje svoju misiju zacrtanu prije pola vijeka.

                                                                          Piše: prof. dr Draško Došljak

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime