Osnivač Cetinja Ivan Crnojević je znao za dobrobiti planinsko-mediterasnke klime pa je tokom ljetnih mjeseci boravio na padinama Lovćena. O tome govore brojni toponimi koji su sačuvani na ovom području a to su: Ivanova Korita, Ivanova aluga, Ivanovi doci itd. Nakon dinastije Crnojevića Petrovići su imali svoju rezidenciju na Majstorima (1211). Godine 1711. u pisanim dokumentima se pominje kuća vladike (rezidencija) Danila Petrovića. Tu je sazvan savjet 24 najuglednija predstavnika Crne Gore i Hercegovine i susret sa ruskim dipomatskim predstavnikom Mihailom Miloradovićem. Još od vremena vladike i vladara Petra II Petrovića Njegoša mnogi stranci, ali i njegovi savremenici, koji su preko Kotora i Lovćena putovali za Cetinje pisali su o blagodeti klime ovog područja. Ta zapažanja brojnih putopisaca umnogome će kasnije doprinijeti da područje Lovćena bude prva vazdušna banja.

          Planinska klima ima odličan efekat na zdravlje. Odlikuje je čisti vazduh, intenzivno sunčevo zračenje, niski barometarski pritisak i visoka koncentracija kiseonika. Takva klima poboljšava rad srca, olakšava disanje, ubrzava metabolizam, povećava nivo hemoglobina. Ona je zaista lijek za osobe sa bolestima nervnog sistema, disajnih organa i srca. Mediteransku klimu odlikuje suvo, toplo-vruće i sunčano ljeto. Zima je blaga i vlažna. Mediteranski vazduh je bogat ozonom i sadrži čestice morske soli. Mediteranska klima je jedna od najzdravijih na planeti. Povoljno djeluje na astmu, alergije, tuberkulozu, bronhitis, upalu pluća, kardiovaskularne i neurološke bolesti. Intezivne vazdušne struje i klime koje se miješaju na obroncima Lovćena čine ovaj spoj izuzetnim za dobar oporavak i zdravlje svih populacija. Uz brojna svjedočanstva putopisaca, istraživača, vojnih inžinjera, o blagodeti boravka na Lovćenu došlo se na ideju da se na Lovćenu podigne prva vazdušna banja. Prema dostupnim  arhivskim izvorima vazdušna banja na Lovćenu je podignuta 1927. godine. Već naredne 1928. godine to postaje jedna od najbolje opremljenih i najatraktivnih banja. Ubrzo se za blagodeti Lovćena pročulo na prostorima tadašnje Kraljevine Jugoslavije ali i šire. Koliko je sve bilo mudro osmišljeno dovoljno je navesti podatak da je tadašnja Jugoslovenska Tiskarna u Ljubljani godine 1932. štampala prospekt sa naslovom: ,,Državno lječilište Lovćen.” Pored osnovnih informacija prospekt je sadržao i sve neophodne informacije o lječilištu i 12 reprodukcija u boji. Utvrđeno je da mješavina primorske i planinske klime na Lovćenu ima jak pozitivan uticaj na dječji organizam. Dr Dušan Martinović u svojoj knjizi (,,Cetinje” Obod 1977. godine) navodi brojne podatke, između ostalog da su bolesnici uz dobru i zdravu domaću hranu tog vremena dobijali 3-4 kg tjelesne mase. Ova vazdušna banja bila je u svakom segmentu svog vremena moderna od higijenskih uređaja, tople i hladne banje, elektrifikacije do čak automobila i telefonske veze i telegrafa koji je imao vezu sa Cetinjem. U tom peridu u okolini sanatorijuma bilo je nekoliko ugostiteljskih objekata a bila je i  velika posjećenost kako sa Cetinja tako i sa područja Boke Kotorske.

Nekadašnje lječilište

    Vazdušna Banja na Lovćenu je imala 1932. godine 90 kreveta za odrasle i 18 za djecu (1931. godine otvoren je poseban paviljon za djecu koja su primana bez roditelja). Na tim samim počecima rada to je bila banja više lokalnog karaktera. Prve godine rada 1928. imala je svega 10 pacijenata, narednih godina u periodu od od 1929-1932 u opsegu od 106 do 109 pacijenata. Prvi upravnik (v.d.) bio je dr. Vasilije Popović a prvi ekonom Đukan Đukanović. Uoči početka i tokom II svjetskog rata vazdušna banja na Lovćenu nije radila. No kako su to bile kvalitetne građevine nakon rata su korišćene za liječenje oboljelih od tuberkoloze kao i neuhranjenih. Tu su upućivani i boravili bolesnici koji su liječeni u Antituberkoloznom sanatorijumu na Cetinju koji je bio na području sadašnje Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević.” (Pavle Đonović: Zbornik radova ,,Nacionalni park Lovćen” prirodna i kulturna dobra, izdanje CANU 1993)

Vozilo za prevoz bolesnika

Područje Vjetrenih mlinova na katunu Dolovi đe se pruža prelijepi pogled na Boku Kotorsku a posebno na Tivat poznato je upravo po blagotvornom miješanju klima i vjetrova, otuda i takav naziv. Mnogi su svoju djecu u periodu do početka 80-ih godina prošlog vijeka slali na katun Dolova da borave kod vrijednih domaćina i stočara da se brže oporave. Pored ovog područja područje Majstora, Bižaljevca, Kuka, Krsca, Dolova, Ivanovih Korita su idelani prostori za boravak. Blagotvorni uticaj na oragnizam rijetko đe može da ima ovakav uticaj na organizam. Sami položaj Lovćena koji se izdiže iznad Crnogorskog primorja odredio je da se ova planina nalazi na kontaktu dvije klimatske oblasti, što za posledicu ima posve specifičnu klimu. Na relativno malom prostoru susrijeću se uticaji sredozemne, planinske i umjereno-kontinentalne klime. U podgorini Lovćena prema primorju dominira sredozemni uticaj, a na visokim vrhovima uticaj visoke planinske klime, dok u kraškoj podgorini preovladava uticaj umjereno-kontinetalne klime. Suština Lovćena kao vazdušne banje je upravo u spoju više prirodnih ljekovitih faktora koji istovremeno blagotovorno djeluju na organizam podmlađujući ga i regenerišući ga. U ove faktore spadaju prirodni elmenti poput vode i klimatskih uslova. Jednostavno, bogatstvo prirode – šume, drveće, planine, veliko prostranstvo kraških predjela, vrtača, dolova, prevoja – diktira svježinu vazduha i samim tim utiče na podmlađivanje svakog života. Lovćen kao vazdušna banja je  bogata svim ovim fizičkim ali i klimatskim elemantima. Spoj svih ovih prirodnih načina liječenja, putem zdravog kiseonika, ljekovitom vodom, je posebna nauka koja se zove balneoklimatologija i koja se bazira na proučavanju vazdušnih banja na zdravlje ljudi.

Pišu: Božidar Proročić, stručni saradnik i Ana Uskoković, biolog

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime