Najveća priredba posvećena agraru na prostorima bivše Jugoslavije je Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu. Ove godine 89. Sajam otvoren je 21. maja 2022. godine. Izlagači su imali priliku da nastupe, iskoriste svoje i sajamske potencijale u cilju što boljeg predstavljanja i ostvarivanja sjajnih poslovnih rezultata. Na kraju, najboljima su dodijeljene zlatne medalje, a izuzetnim pojednicma i Šampionski pehar Novosadskog sajma, među kojima je iz Crne Gore doktorand iz oblasti voćarstva i vinogradarstva Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Dejan Zejak iz Bijelog Polja. Šampionski pehar i plaketa Dejanu Zejaku je pripala za oblast Najbolji naučno-istraživački rad u agrobiznisu. Svečano uručivanje nagrada je održano 26. maja 2022. godine u Novom Sadu.

Dejan Zejak

-Komisija je smatrala da sam prestižnu nagradu doobio dugogodišnjim radom u sektoru voćarstva, posebno uvođenjem novih sorti maline u proizvodnju Crne Gore, kontinuirane proizvodnje sadnog sertifikovanog materijala voća, izvoza sadnica  u zemlje Evrope. Pored ovih stručnih referenci-, značajno za ovu nagradu je bilo i  publikovanje nekoliko naučnih radova iz ove oblasti u časopisima na SCI i SCOPUS listama. U svemu su mi podrška bili profesori sa Biotehničkog fakulteta iz Podgorice, Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda, Poljoprivrednog iz Novog Sada, Čačka i Kruševca, Instituta za voćarstvo iz Čačka i Univerziteta Komenius Slovačka. Bez timskog rada i upornosti ne bih zaslužio ovo priznanje. Svakakao da mi nagrada znači, posebno dolazi sa prestižne manifestacije 89-tog Poljoprivrednog sajma  Novog Sada, ali ona je i obaveza da moram nastaviti sa započetim, navodi Zejak.

Naporan rad, upornost i nova primjenljiva naučna znanja su ključ uspjeha u agrobiznisu

Na globalnom nivou problem današnjice je snabdjevanjem hranom. U 2021. godini, Globalni izveštaj o krizi hrane (GRFC) ističe da blizu 193 miliona ljudi iz 53 zemlje urgentno traži pomoć u hrani, a prema nalazima GRFC 2022. očekuje se povećanje od skoro 40 miliona u poređenju sa prethodnim maksimumom upravo postignutim prethodne godine. Rat u Ukrajini će vjerovatno pogoršati već ozbiljne prognoze o akutnoj nesigurnosti snabdjevanja hranom za 2022., s obzirom na to da su se posledice ovog rata projektovale na globalne cijene i zalihe hrane, energije i đubriva. Još uvijek nisu uzete u obzir u većini analiza projekcije na nivou pojedinačnih zemalja. Strahovi od globalne prehrambene krize rastu i zbog šoka vezanog za klimatske promjena i rastuće inflacije.

Poljoprivreda je jedan od najvažnijih privrednih sektora u Crnoj Gori i značajan je izvor zapošljavanja i prihoda za neke od najugroženijih segmenata društva, posebno na sjeveru u njegovom planinskom području, gdje ima malo drugih mogućnosti za zapošljavanje. Poljoprivreda je najvažnija djelatnost za stanovnike ruralnih područja. U Crnoj Gori, poljoprivreda je sa turizmom i energetikom glavna grana strateškog razvoja. Oko 37% stanovništva Crne Gore živi u ruralnim područjima i pretpostavlja se da oko 70% ukupnih prihoda ovih ljudi ostvaruje poljoprivredom.

  • Razvoj poljoprivrede kod nas ima ključnu ulogu u stvaranju prihoda potrebnih da bi se osigurala sigurnost snabdijevanja hranom. Većinu poljoprivrede obavljamo mi mali zemljoradnici, a u kontekstu viših cijena hrane, postoje bolje mogućnosti za nas male poljoprivrednike da razvijemo komercijalno održive operacije, u poeđenju sa prethodnim dugim nizom godina. Ipak, realizacija tih mogućnosti od strane nekih malih zemljoposjednika će dovesti do toga da neki drugi napuste poljoprivredu i pređu na neke druge djelatnosti, koje će im davati veće šanse van poljoprivrede.
  • Niz kompleksnih politika može poboljšati mogućnosti siromašnih domaćinstava, kako unutar tako i van poljoprivrede. Poboljšanja u obrazovanju mogu ojačati rast prihoda. Jednako je važna i ukupna investiciona klima, koja zavisi od osnovnih faktora kao što su mir i stabilnost, dobro makroekonomsko upravljanje, dobro upravljanje i razvijene institucije i adekvatna fizička infrastruktura.
  • Puno napornog rada, upornosti, nešto malo novih primjenljivih znanja i kad se može sa po zrnom nauke i eto ključa uspjeha u agrobiznisu. Znajte da mnogi od nas koji smo u poljoprivredi ne poznaju potencijale i značaj prirodnih resursa: vazduha, vode, zemljišta; mehanizma koji pokreće sjeme da klija, cvjeta cvijet; koliko su i zašto pojedini elementi važni i neophodni živom. I nije nejasno i nesavršeno znanje koje se mukotrpno i dugoročno stiče iz druge ruke, po izlasku iz univerzitetskih klupa; da se steknu ove fundamentalne istine, od kojih zavise poljoprivreda i agrobiznis, a u konačnom i samo naše zdravlje kroz unos hrane, koju dobijamo uzgojem biljaka i životinja, a kasnije kroz pripremljenu hranu konzumiramo.
  • Snage razvoja poljoprivrede kod nas su: rastući trend razvoja i turizma; pogodna klima za raznovrsnu proizvodnju; nizak nivo kontaminacije zemljista u poređenju sa svijetom; bogatstvo u raznolikosti; pogodni uslovi za organsku proizvodnju; rastući potencijal domaćih i regionalnih tržišta; širenje tržišta bez trgovinskih barijera. Slabosti su: visoka stopa uvoza; veličina poljoprivrednih imanja (mala); samo sezonska proizvodnja sa nedovoljnom primjenom savremene tehnologije i inovacija; stara mehanizacija i oprema; nedostatak standardizovanog kvaliteta proizvoda; neodgovarajuća starosna struktura poljoprivrednika; nizak nivo saradnje između proizvođača i udruženja, naučnih institucija; nerazvijen institucionalni kapacitet kroz projektne podrške; upravljanje otpadnim vodama; nedostatak znanja o standardima EU; niska povezanost između poljoprivrednika i prerađivačke industrije. Šanse je u: rastućoj potražnji na domaćem tržištu; novim trendovima u turističkim zahtjevima; povećavanje tržišta za organske proizvode; dostupnost farmerima nacionalne i EU pomoći. Rizici su: visoka zavisnost od uvoza; slaba konkurentnost; kontinuirano povećanje troškova proizvodnje i trend smanjenje cijena poljoprivrednih proizvoda; visoki troškovi rekonstrukcije i modernizacije; nedostatak obuke o bezbjednosti i kvalitetu hrane; neusaglašenost sa standardima EU; nerazvijene preferencije potrošača prema domaćim proizvodima; komplikovan pristup kreditnim sredstvima farmerima.
  • Važna je praktična primjena znanja, sopstveno zapažanje i lična iskustva. Knjige (prethodna iskustva) su ono bez čega se ne može, ali same po sebi su nedovoljne i mogu poslužiti samo kao pomoć naučnom eksperimentu, organizovanom postupku naučnog istraživanja kada dobijeni rezultat nesumnjivo i nedvosmisleno potvrđuje postavljenu hipotezu. Nije poenta čisto apsorbovanje informacije, već kako ih učiniti sopstvenim postajući vlasnik ideje i znanja, pronalazeći način da znanje nađe praktičnu primjenu.
  • Naučno istraživanje u oblasti voćarsko-vinogradarske struke, kojom se bavim godinama, je moje traganje za istinom. U prethodnim traganjima sam saznao i sebi dokazao da je znanje bez čvrste teorije kao drvo voćke sa plitkim korjenom koje podliježe olujama sa kojima se suočava. Bez praktične primjene, međutim, to je suvo drvo koje poriče svoju sjenku u danima žarkog sunca.
  • Ne budite nestrpljivi čekajući da uberete plodove voća svoga rada, već se trudite da vrijednim radom na kraju nekih od etapa stvaranja budete dostojni priznanja. Uvijek je čast dobiti priznanje, ali smatram važnijim kada takvo što dolazi od vaših kolega. Ovo sam danas postigao kod mojih uvaženih profesora u Beogradu i kolega Novom Sadu, ali kruna tražim tu gdje živim, u Bijelom Polju i Podgorici.
  • Nagradu sam dobio upravo sada, onog trenutka kada sam shvatio da poljoprivreda nije samo agronauka, a još manje agrobiznis. Zlatni plod voćke za mene, zlatno zrno žita za ratara, sija većim sjajem od grumena zlata nekog bankara, jer stvaraju osećaje koji imaju nešto više od materijalnog. Život.
Diploma za uspješan rad
  • Nije lako, ali ako, jer poteškoće koje nas čekaju uz put nisu tu da nas poraze i unište, već da nam pomognu da aktiviramo svoje skrivene potencijale. Da bismo stigli do nekog svog cilja, dobro trasirani prvac  i ispravan smjer, mnogo su važnije od brzine, zaključio je vedrim tonom dobitnik ovogodišnjeg Šampionskog pehara za Novosadskog sajma za oblast agrobiznisa, Dejan Zejak iz Bijelog Polja, doktorand iz oblasti voćarstva i vinogradarstva sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

-Kao predsednik Komisije za dodelu nagrada sa zadovvoljstvom ove godine adresiram ovo priznanje za najbolji naučno-istraživački rad u agrobiznisu doktorandu Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, mladom kolegi Dejanu Zejaku. A kod kolege Zejaka se dešava, pratimo njegov rad i dostignuća: vredan, posvećen i zaslužuje pohvale od nas njegovih kolega da dalje nastavi i istraje u naučno-israživačkom poslu, čiji su koreni gorki u dubokoj plodnoj zemlji, a plodovi voća, koje će pristići na visokoj grani, biće slatki, istakao je prof. dr Radovan Pejanović, predsednik komisije za dodelu nagrade 89. Međunarodnog sajma u Novom Sadu, predsednik Fonda za nauku Republike Srbije, rektor Univerziteta u Novom Sadu u prethodnom mandatu.

Inače, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban otvorili su 89. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu koji je zatvoren dodelom prestižnih nagrada najboljim pojedincima u 2022. godini.

Piše: N.S.