Prezentaciji je prisustvovao resorni
ministar prof. dr Ratko Mitrović sa saradnicima, eksperti Energoprojekt
Hidroinžinjering i drugih partnera, kao i profesori Građevinskog
fakulteta prof. dr Goran Sekulić i prof. dr Milan Radulović, odnosno
prof. dr Zoran Stevanović, član Svjetskog udruženja hidrogeologa i
profesora na Rudarsko-geološokom fakultetu Univerziteta Beograd,
predstavnici ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ZHMS
i Uprave za vode.

Prezentirani su rezultati Plana upravljanja vodnim resursima regionalnog
vodovodnog sistema, u okviru kojeg je ispitana i otpornost regionalnog
vodovodnog sistema na klimatske promjene, a za njegovu izradu, na osnovu
procedure EBRD i na međunarodnom tenderu, izabran je konzorcijum
Energoprojekt Hidroinženjering i Inspirium iz Beograda. Vođe timova su
predstavile glavne zaključke do kojih se došlo nakon četvoromjesečnog
istraživanja. Pored Plana, predstavljeni su i rezultati dosadašnjih
istraživanja na izradi studije „Monitoring, kontrola i zaštita izvorišta
Bolje Sestre” čije istraživačke aktivnosti će trajati ukupno 15 mjeseci
(do maja 2022.g), a za čiju izradu je nakon tenderske procedure izabran
Geoprojekt iz Podgorice, čiji tim čine eksperti iz zemalja EU, Crne Gore
i Srbije.

  Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prof. dr Ratko
Mitrović je istakao „zahvalnost ekspertima sa Univerziteta Crne Gore i
regiona koji su na naučnim osnovama analizirali rezultate izdašnosti
izvorišta Bolje Sestre i nedvosmisleno pokazali da je pad izdašnosti
direktna posljedica nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, zbog čega
je nivo korita rijeke Morače spušten sa 10 na oko 4 mnv, što je osim
pada izdašnosti izvorišta, dovelo i do pada nivoa voda u bunarima
lokalnog stanovništva, takođe za oko 3-4 m”. Ministar Mitrović je dalje
dodao „da ne smijemo dozvoliti da zbog eksploatacije pijeska ugrozimo
turističku sezonu, i u tom smislu smo razmatrali nekoliko varijatnih
rješenja, sa akcentom na spremnost sistema da hitno reagujemo ako bude
trebalo i tokom ove sezone. Ukazujem da je izdašnost izvorišta
23.08.2005.godine iznosila 2660 l/s, 19.05.2009.godine 2180 l/s, a
05.09.2020.godine na prelivu je bilo 334 l/s. Stoga, inspekcijski i
drugi nadležni organi moraju hitno reagovati da se zaustave ove
nelegalne aktivnosti, jer ne smijemo  ugroziti vodosnabdijevanje
Crnogorskog primorja”-zaključio je ministar Mitrović.

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić je istakao:
„Regionalni vodovod je sa strateškim partnerom EBRD i kroz predpristupne
fondove EU pokrenuo aktivnosti koje su rezultirale finansijskom podrškom
za realizaciju ova dva značajna projekta ukupne vrijednosti oko 500.000
eura, zahvaljujući kojim ćemo po prvi put u Crnoj Gori na naučnim
osnovama dobiti jasne preporuke i zaključke za donosioce odluka u kom
pravcu treba kreirati politike zaštite izvorišta Bolje Sestre od daljeg
pada izdašnosti, primjenom održivih modela koji imaju mjerljive
rezultate odmah nakon donošenja odluka. Na osnovu svih parametara, sa
kojim raspolažemo u Regionalnom vodovodu, mogu da istaknem da će
Crnogorsko primorje i tokom predstojeće turističke sezone imati uredno
vodosnabdijevanje, ali Regionalni vodovod ne može usamljeno voditi
politiku zaštite izvorišta Bolje Sestre, jer nadležne institucije moraju
donositi odluke shodno jasnim i zakonom definisanim ovlašćenjima”.


Rezultati analize ukazuju da je uticaj antropogenog faktora dominantan
razlog smanjenja izdašnosti izvorišta, pa je neophodno hitno zaustaviti
eksploataciju pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače, ako želimo da
spriječimo dalju devastaciju izvorišta Bolje Sestre;

Potrebno je preduzeti hitne mjere kako bi izvršili sanaciju korita
Morače, tako što će se snimiti stanje korita Morače u ugroženoj zoni i
preduzeti hitne mjere na sanaciji najvećih neravnina i udubljenja sa
najnižim kotama, zatim primijeniti tehnička rješenja za vraćanje nivoa
Morače u prirodno stanje sa ciljem zaštite izdašnosti izvorišta Bolje
Sestre i istovremeno, sa usvajanjem tehničkih rješenja za vraćanje nivoa
Morače, izraditi projekat regulacije korita Morače u odnosu na sadašnje
stanje. U okviru projekta regulacije primijeniti ekonomske mahanizme
koji će isključiti svaku mogućnost dodatne eksploatacije šljunka u II
zoni zaštite izvorišta.

Izvor: mediabiro

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime