Iza nas je teška godina. Korona virus je, neočekivano, bacio na koljena čitav svijet, najbogatije i najveće zemlje, a ne mali Mojkovac. Ipak, i pored toga, uspjeli smo da realizujemo najveći dio planiranog. Dobili smo i prvog investitora u biznis zoni. Mogu bez pretjerivanja reći da smo se mi u toj vanrednoj situaciji koja, nažalost, još traje i ugrožava zdravlje ljudi, uz podršku Vlade Crne Gore, dobro snašli i da smo dobro prošli, rekao je Dnevnim novinama predsjednik opštine, Ranko Mišnić, analizirajući ovogodišnju mojkovačku zbilju.

Ranko Mišnić

Čime se to možete pohvaliti, u vrijeme kad su sa svih strana svijeta stizale sumorne slike i informacije?

MIŠNIĆ -U Mojkovcu je ove godine na osam gradilišta, pored naših ljudi angažovanih od strane izvođača, u svakom trenutku radilo od 300 do 400 radnika sa strane, što je za naš mali grad velika brojka. Oni su ovdje spavali, hranili se, trošili, izlazili uveče u grad, što je  ublažilo probleme u prvom redu ugostiteljskog sektora,  ekonomski najviše pogođenog epidemijom.  To se itekako osjetilo na poslovanje tog sektora koji nije mogao računati na turiste  jer ih nije ni bilo.

Pasarela

Koji su to značajniji projekti na kojima se radilo?

MIŠNIĆ -Pomenuću samo neke. Radovi na izgradnji transfer stanice sa reciklažnim dvorištem za komunalni otpad, vrijedni dva miliona eura, na samom su kraju. Trenutno se montira oprema. Završetkom tog projekta zatvorićemo i gradsku deponiju otpada pored Tare, čija sanacija je, uz podršku firme Bemaks, već počela. Tako će bit riješen i jedini preostali ekološki problem u našoj opštini. Pored toga,  i izgradnja pasarele – veze grada i atraktivne sportsko-rekreativne zone, vrijedne takođe dva miliona eura, što kao i predhodni projekat finansira država, na samom je kraju. Otvorili smo ljetos pored mostova na Tari turistički info centar, zavrišili vodovod u Podbišću, u asfaltiranje više dionica lokalnih puteva i ulica uloženo je preko 300.000 eura. I, na kraju ovog skraćenog spiska da kažem da su planiranom dinamikom nastavljeni radovi na ski centru „Žarski“ na Bjelasici, našem najvažnijem projektu.

Dokle se stiglo sa tim „projektom budućnosti“, kao ga Mojkovčani godinama nazivaju?

MIŠNIĆ -Veliki dio posla je do sada odrađen. Ove godine se radilo i još se radi na izgradnji bazne stanice budućeg skijališta, rade se ski staze, postavljaju stubovi za žičaru šestosjed, gradi se putna infrastruktura za ski centar, uključujući i osam ipo kilometara puta Mojkovac – Vragodo sa mostom na Tari, što je veza za put do skijališta ali i prva dionica regionalnog puta od Mojkovca do Berana, preko Bjelasice. Sve to finasira Vlada, i ona je do sada u projekat našeg ski centra uložila oko 30 miliona eura. Ako se radovi nastave dosadašnjim intenzitetom mislim da bi naredne godine mogli otvoriti naš ski centar, ali ako se to dogodi i godinu kasnije biće dobro. Uglavnom, tada će doći do intenzivnog razvoja naše opštine, jer će ski centar osim turizma pokrenuti još mnogo toga.

Kamen temeljac za baznu stanicu

Imali ste za taj, ali i mnoge druge projekte, maksimalnu podršku Vlade. Šta očekujete od nove vlasti?

MIŠNIĆ –Tačno je, imali smo, ne samo mi, to moram naglasiti, već i mnoge druge opštine, izuzetnu podršku Vlade, ali ne zato što je premijer bio naš Mojkovčanin, Duško Marković, već zato što smo imali kvalitetne projekte. Sve su to inicijative mene i mog tima u lokalnoj upravi. Jednostavno je, vidjeli smo svoje potencijale, promovisaali ih i argumentima uvjerili Vladu da su realni i razvojni, što je ona prepoznala i podržala. Recimo, naš ski centar će podjednako dobro raditi i ljeti i zimi. Od nove Vlade očekujem da će, kao i predhodna, raditi u interesu svih građana i države, i da će nastaviti sa podrškom našim projektima a tu prvenstveno mislim na završetak ski centra. Biće, naravno, tu još niz manjih projekata. Ideja imamo, ali o tom potom.

DN: Kazali ste na početku da ste najveći dio planiranog uradili. Ipak, ostalo je nešto što nijeste uspjeli?

MIŠNIĆ – Ove godine  je bila planirana, uz maksimalnu podršku države, izgradnja stambenog objekta pored zgrade optine, na mjestu starog i dotrajalog, za njegove stanare stanare i penzionere. Korona je to pokvarila. Nije bilo para u državnoj kasi a ni u našoj, jer mi nijesmo sami mogli početi sa izgradnjom te zgrade, jer upravo završavamo jednu za socijalno ugrožena lica. Pored toga, iz istog razloga, izostalo je za neke projekte, poput uređenja korita Tare, što je bila najavljena pomoć Slovenije, podrška od više stotina hiljada eura iz fondova EU. Smanjeni su i naši budžetski prihodi za oko 600.000 eura, isto zbog korone.

Epidemija je u ovoj godini odlučivala o mnogo čemu, od ekonomije do svakodnevnog života ljudi. Šta je lokalna uprava uradila da ublaži posljedice njenog „rada“?

MIŠNIĆ -Borili smo se koliko smo mogli da pomognemo građanima i privredi. Već u prvom naletu korone podijelili smo, uz pomoć države i donatora, a i ja sam lično učestvovao i ne stidim se to da kažem šta god će ko pomisliti, preko 1 200 paketa pomoći u hrani i sredstvima za higijenu. Tu politike nije bilo. Rađeno je po spiskovima predsjednika MZ, a oni su iz različitih političkih opcija. Svi koji su tražili pomoć dobili su je, i još niko nije došao kod mene ili moji saradnika i rekaošto dadoste onome a ne ovome. To me raduje. Znači da smo dobro radili.  Nastavićemo i dalje da pomažemo, jer pomći čovjeku u nevolji je nešto najlješe što čovjek može da doživi. To je nagrada. Ja sam dugo godina, kada mi predsjednička stolica nije bila ni na kraj pameti, redovno učestvovao u spasilačkim i humanitarnim akcijama. Vjerujte, kada bih nekom pomgao bio sam srećan, i danas sam. Nijesam, naravno, sad ja tu jedini, ima svuda dosta ljudi spremnih da pomgnu, ali uvijek dobro dođe čovjek više. Pored toga, privrednicima čije poslovanje je pogodila korona odložili smo plačanje obaveza, neke smanjili, neke brisali…

Predsjedniče, za kraj ovog razgovora, recite šta očekujete u narednoj godini?

MIŠNIĆ – Očekujem, prvo, da korona prođe. Vidim,vakcine već postoje i nadam se a će brzo stići i kod nas. Drugo, očekujem nastavak radova na izgradnji ski centra, izgradnju pomenute zgrade i, od većih projekata, zaštitu vodoizvorišta „Gojakovići“ sa kojeg se grad, prigradska naselja, Polje i podbišće snabdijevaju vodom. Projekat je u programu Uprave javnih radova, ostalo je samo da se riješe imovinsko-pravni odnosi i –krećemo.  Na kraju, želim da poželim čitaocima Dnevnih novina,  mojim sugrađanima i svima u našoj lijepoj zemlji sve najljepše u godini koja je pred na

Ekspanizija poljoprivrede

Predsjedniče, ove godine u mojkovačkom kraju desila se nezabilježena ekspanzija poljoprivredne proizvodnje…

MIŠNIĆ – Istina je, i to je bio jedan od naših odgovora na koronu. Uveli smo mjeru „Sadimo za naše dobro, da nas naša zemlja hrani“ i rezultati su impresivni. Podijelili smo zainteresovanim, a bilo ih je skoro 400, sadni materijal, po želji, i 171 plastenik sa sadnim materijalom. Sve je to bilo besplatno. Ko je god tražio dobio je. Jedini uslov je bio da ima parče neobrađene zemlje. Tako smo, recimo, ove godine dobili 26 hektara novih njiva gdje je gajen krompir, a ranije je to rađeno samo na nekih pet-šest hektara. Reziltati su, dakle tu. Inače, agrobudžet, koji je prije tri godine bio 20.000 eura, sada je blizu 150.000 eura. To je potvrda da vodimo računa o razvoju poljoprivrede i uboduće će ta privredna grana imati još veću podršku.

Investitori dolaze

Nedavno je stigao prvi investitor u biznis zonu. Ima još, rekli ste ranije, još zainteresovaniih za ulaganje u Mojkovac. Najavili ste izgradnju hotela…

MIŠNIĆ –Nedavno smo potpisali ugovor sa firmom švajcarskih investitora „Brskovo Mine“, koja se bavi istraživanjem ruudnih potencijala na području naše optine. Ta kompanija planira da izgradi pogon u biznis zoni i zaposli do 15 radnika za početak, a kada počne sa eksploatacijom rude još 400. Pored toga, imamo predugovor sa turskom kompanijom „Gintaš“, koja će u biznis zoni izgraditi pogon za otkup i preradu voća i povrća. Za biznis zonu, kakvu niko u Crnoj Gori nema, ni po uslovima zakupa ni po opremljenosti, zainteresovano je još petnaestak investitora.

Što se izgradnje hotelskih sadržaja tiče, poslije praznika kompanija „Čelebić“ će početi radove na izgradnji dva hotela visoke kategorije, u blizini Hrama Hristovog roždestva. Pored toga, firma „Malroni“, jednog ruskog biznismena, koja je vlasnik zemljišta nekadašnjeg kombinata „Vukman Kruščić“, planira izgradnju hotelskih sadržaja bruto površine 33.000 kvadrata. Moram reći da je investitore  u hotelske sadržaje privukla izgradnja ski-centra i naš rad na promociji turističkih potencijala.

Razgovarao: Ranko Ćetković

Izvor: Dnevne novine

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime