Vesna Šofranac

Dolaskom nove Vlade Crne Gore nastupa zabrinjavajući period. Umjesto da se bavi ekonomskim pitanjima i rješavanjem pandemije COVID-19 Vlada se fokusirala na destabilizaciju odnosa u Crnoj Gori i regionu. Instaliranjem kadrova SPC u Vladi jasna je namjera da zajedno sa Srbijom žele obezbijediti teritorijalno ujedinjenje Srbije i Crne Gore, a preko svog satelita u Crnoj Gori proizvoditi nemirnu situaciju u BiH. Čestitka predsjednika Vlade Crne Gore upućena političarima manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta je samo nastavak destabilizacije u regionu, ocjenjuje u intervjuu Vikend novinama Erol Ramusović, član Udruženja građana porijeklom iz Crne Gore koji žive u Bosni i Hercegovini.

On se nada da neće još dugo trajati konfuzija koju kod građana proizvode potezi nove Vlade, te da će Evropska unija brzo prepoznati loše namjere sadašnje vlasti i spriječiti urušavanje građanske države.

Odnosi Crne Gore i BiH, koji su bili prijateljski, postali su maltene preko noći problematični nakon što je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić čestitao Dan Republike Srpske koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Vi živite u Sarajevu, član ste Udruženja građana u toj državi koji su porijeklom iz Crne Gore. Kako ste doživjeli potez Krivokapića?

RAMUSOVIĆ: Crna Gora je donedavno bila svijetla tačka na Balkanu i prezentirala Evropskoj uniji i svijetu kako se treba odnositi država prema svojim građanima i susjednim državama. Odnosi dvije države su bili na visokom nivou, puni uvažavanja i poštovanja. Nije postojala niti jedna prepreka koja je mogla ugroziti tako dobre odnose. Nažalost, potezi nove Vlade Crne Gore upućuju zabrinjavajuće poruke dobronamjernim susjedima. Negiranje genocida u Srebrenici u parlamentu Crne Gore i direktno miješanje u suverenitet Bosne i Hercegovine čestitanjem Dana RS, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, signal je koji će u budućnosti zasigurno poljuljati odnose dvije države. Kao građanin Crne Gore koji živi i radi u Bosni i Hercegovini potez predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića doživio sam kao uvredu i ponižavanje, kao svi dobronamjerni građani Crne Gore.

Njemački političar Štefan Kaufman, član njemačkog Bundestaga, 2009. godine je čestitao 9. januar video-porukom i nakon oštrih reakcija uputio javno izvinjenje. Još uvijek želim da vjerujem da će premijer Krivokapić postupiti na isti način. Čestitkama su se pridružili Andrija Mandić, Milan Knežević i Marko Milačić, koji su uz taj sraman čin na društvenim mrežama podijelili ljubljenje zastave Republike Srpske.

Ima li više govora o povjerenju koje je bilo okosnica odnosa Crne Gore i BiH u periodu od obnove nezavisnosti Crne Gore do 30. septembra prošle godine?

RAMUSOVIĆ: Ako Vlada Crne Gore nastavi sprovoditi politiku koja ugrožava temeljne vrijednosti građanske Crne Gore i bude remetilački faktor zdravih odnosa sa susjedima, nesmotrenim ili planiranim ugrožavanjem interesa ostalih naroda u Crnoj Gori, neminovno je da će doći do preispitivanja povjerenja između dvije države.

Imajući u vidu da je nova većina u Crnoj Gori na vlast došla zahvaljujući podršci Srpske pravoslavne crkve, da su u vlasti njeni kadrovi, da je Srbija bila i te kako umiješana u izbore u Crnoj Gori, kako se može protumačiti čestitka Krivokapića kao nesnalaženje ili želja da se pokaže kakva će biti politika nove Vlade prema susjedima i ko će joj u BiH biti partner?

RAMUSOVIĆ: Dolaskom nove Vlade Crne Gore nastupa zabrinjavajući period. Nova Vlada se isključivo fokusira na destabilizaciju odnosa u Crnoj Gori i regionu, umjesto da se bavi ekonomskim pitanjima i rješavanjem prisutne pandemije COVID-19. Instaliranjem kadrova SPC u Vladi jasna je namjera da zajedno sa Srbijom žele obezbijediti teritorijalno ujedinjenje Srbije i Crne Gore, a preko svog satelita u Crnoj Gori proizvoditi nemirnu situaciju u BiH. Čestitka predsjednika Vlade CG upućena političarima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta je samo nastavak destabilizacije u regionu.

U Vladi nema pripadnika nacionalnih manjina (ako izuzmemo Dritana Abazovića). To je već izazvalo dosta revolta među manjinskim narodima, a pogotovu nakon smjena koje se svakodnevno dešavaju. Podsjetiću da je poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu javno reagovao zbog smjene svih funkcionera sa ove liste koji su primljeni na javnom konkursu. Kako to komentarišete?

RAMUSOVIĆ: Za to snosi djelimično krivicu manji dio pripadnika nacionalnih manjina koji su na izborima podržali ovu prevaru. Ne mogu se načuditi naivnosti jednog manjeg dijela Bošnjaka i Albanaca koji su glasali za bilo koga protiv vladajuće koalicije, a posebno one koji i dalje podržavaju ovaj sraman odnos prema Bošnjacima pa i Bosni i Hercegovini. Dritan Abazović ne bi imao tu moć da je nije dobio glasovima dijela Albanaca i Bošnjaka.

Smatram da nacionalne manjine u novoj Vladi Crne Gore nemaju svog predstavnika, jer ovo je sve jedna velika prevara. Abazović podržava rad trenutne Vlade koja se bori za ciljeve Velike Srbije i ideologije koja je i počinila genocid i vršila maltretiranje Bošnjaka po Crnoj Gori tokom ’90-ih godina prošlog vijeka.

Ipak, siguran sam da većinski dio građana Crne Gore ne podržava ovakav pristup u vođenju domaće i međunarodne, kao i kadrovske politike. Jasno je da su prve na udaru nacionalne manjine. Sami čin da se vrši smjena kadrova koji su primljeni na javnom konkursu razotkriva namjere trenutne Vlade, čiji je Abazović član, i koju podr-

žava jedan manji dio Bošnjaka i Albanaca. Ako bismo se prisjetili predizbornih obećanja gospodina Abazovića, Vladu Crne Gore trebalo je da popune eksperti.

Ali, Krivokapić tvrdi da se okružio sve samim golim ekspertima…

RAMUSOVIĆ: Uz uvažavanje članova Vlade Crne Gore, očekivao sam da će biti pozvani eksperti koji su stekli iskustvo i znanje u svijetu, a time pomoći da se nađe formula za, kako oni navode, “bolji život u Crnoj Gori”. Mi se danas suočavamo sa velikom ekonomskom krizom. Svjetska banka je planirala u ovoj godini ekonomski rast u Crnoj Gori 6,1 odsto, a do sada se suočavamo s ekonomskim padom i preko 20 odsto. Na 100 odsto uvezene robe u Crnu Goru izvoz je 15 odsto.

Vladu ne interesuje spas države i rješavanje ekonomskih problema, već isključivo pozicioniranje radi nacionalnih i ličnih interesa. Ulazak srbijanskih javnih kompanija u Crnu Goru je već aktuelan, Elektromreža Srbije, koja je 100% u vlasništvu Republike Srbije, kupuje na berzi akcije Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

Napominjem da je nova Vlada Crne Gore obećala profesionalizovanje javne uprave, da bismo se već danas suočili sa zapošljavanjem i popunjavanjem javne uprave partijskim, crkvenim i rođačkim kadrovima. Na kraju možda nije ni bitno čiji su kadrovi, ali je veoma značajno da li su kompetentni da obavljaju funkcije koje im se nude kao na pladnju.

Šta su pokazali kadrovi nove većine u javnoj upravi?

RAMUSOVIĆ: Iz dosadašnjeg iskustva vidimo da nemaju ni iskustvo ni kompetenciju za obavljanje funkcija u javnoj upravi. Na kraju zaključujem da je strategija “po dubini” preuzeti javnu upravu i javne kompanije, a kapitalom usloviti opstojnost Crne Gore. Ako se ne preduzmu mjere za zaustavljanje ovog vida urušavanja države i njene ekonomije, narodi Crne Gore će se u vrlo kratkom periodu susresti sa nemaštinom i nedostatkom finansija u budžetu za funkcionisanje države. Nažalost, mi gledamo urušavanje institucionalnog sistema i ništa ne preduzimamo. Bojim se da smo prekoračili termin za reagovanje.

Kako će u budućnosti izgledati saradnja između matične države i naših iseljenika? Jeste li optimisti da će se nastaviti dobar trend komunikacije kakav je postojao do 30. avgusta prošle godine?

RAMUSOVIĆ: Dijaspora Crne Gore sa posebnom pažnjom prati dešavanja u svojoj matičnoj zemlji. Prilično smo zabrinuti u pogledu budućnosti Crne Gore, kako na ekonomskom tako i na političkom planu. Veoma bitna činjenica je da Uprava za dijasporu zadržava status koji je imala u prethodnom periodu, imajući u vidu pozitivna iskustva i rezultate ovog organa u radu sa dijasporom. Posebno ističem značaj formiranja Savjeta za saradnju sa dijasporom kao savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore, koji je bitna karika za nastavak dobre komunikacije sa dijasporom.

Može li se dogoditi da nova vlast napravi podjelu među udruženjima, uz favorizovanje pojedinih, po osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti?

RAMUSOVIĆ: Iskreno se nadam da neće doći do favorizovanja udruženja po osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti. Takav čin bi dodatno zakomplikovao odnose sa građanima porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade van Crne Gore. Saznanje da mjesto direktora Uprave za dijasporu treba pripasti Stranki pravde i pomirenja (Hazbija Kalač predsjednik) stvara sumnju u transparentnost Uprave i nastavak dobre komunikacije sa dijasporom.

Veliki broj crnogorskih udruženja iz SAD maltene svakodnevno šalje otvorena pisma novoj vlasti u CG, kao i institucijama i stranim predstavništvima u državama u kojima žive, kako bi ih upoznali sa situacijom u CG. Kakav uticaj mogu da naprave naša udruženja u dijaspori?

RAMUSOVIĆ: Naša udruženja su veoma povezana i u dnevnoj prepisci komuniciraju. Članovi naših udruženja po svijetu su veoma uvaženi akademici, profesori fakulteta, doktori, naučnici, novinari, privrednici, osobe koje imaju pristup uglednim političarima u EU, Americi, što im daje mogućnost da ih izvijeste na transparentan način o dešavanjima u Crnoj Gori.

Dok druge države pomažu i izdvajaju ogromna sredstva za spas svojih avio-kompanija, Crna Gora je ugasila Montenegro Airlines. Kao ekonomista, privrednik, predsjedik Skupštine Senata privrede EU u BiH, kakve su posljedice ove Vladine odluke za državu, ali i dijasporu?

RAMUSOVIĆ: Crna Gora je mala država i ukidanjem domaćeg avio-prevoza dolazak u matičnu državu sa međunarodnih destinacija poskupljuje usluge jer Crna Gora nije interesna zona velikih niskobudžetnih avio-kompanija, tako da bi let za CG završavao sa jednim, dva ili više presijedanja. Ipak, ono što svi putnici moraju da znaju jeste da postoje određena pravila prema kojima bi trebalo da biraju avio-kompaniju u zavisnosti od dijela svijeta prema kojem se putuje. Iz tog razloga neophodan je opstanak domaće avio-kompanije. Nerazuman je potez Vlade meni kao ekonomisti i privredniku, ukidanje državne avio-kompanije. Lično mogu protumačiti da je uticaj Srbije preovladao, da je izvršen pritisak na ljude koji nemaju viziju ekonomskog razvoja svoje države ili ovaj gest tumače kao početak kraja Crne Gore (samostalne države).

Izgovor ni u kom slučaju ne može biti da je održavanje avio-kompanije za državu luksuz, a posebno namjera otvaranja nove u kojoj bi Air Srbija imala većinski paket. Air Serbia već profitira od prizemljivanja aviona na teritoriji Crne Gore.

Završiću intervju za vaš medij riječima moga đeda – “Lim će teći, ali kamen će pamtiti”.

DANAS U CRNOJ GORI POSMATRAMO VLADANJE MANJINE NAD VEĆINOM

I Kakvo Vam, kao građaninu koji je porijeklom iz ovih krajeva, izgleda danas Crna Gora?

RAMUSOVIĆ: Sigurno da Crna Gora nije više država demokratskih načela i bojim se da budućnost nosi veliku neizvjesnost. Iskreno se nadam da neće još dugo trajati ova konfuzija koju kod građana proizvodi nova Vlada Crne Gore.

Danas u Crnoj Gori posmatramo vladanje manjine nad većinom. Svi smo zabrinuti za budućnost, ali sam siguran da će Evropska unija brzo prepoznati loše namjere sadašnje Vlade Crne Gore i spriječiti urušavanje građanske države. Apelujem na sve građane Crne Gore koji vole svoju državu da budno prate dešavanja i ne dozvole da se uruše temelji koji su demokratskim putem postavljeni.

Moramo biti zahvalni predsjedniku Crne Gore, koji je uložio veliki napor i pored svih prepreka i otpora da je danas Crna Gora dio NATO saveza.

Pitanje jezika jedno od najznačajnijih za budući opstanak države Crne Gore

VN: Prilbližava se popis, koji je već mjesecima jedna od glavnih tema u Srbiji. Rade se istraživanja koliko će biti srpskog stanovništva, hoće li biti isti procenat građana koji govore srpskim jezikom… Kojim jezikom Vi govorite?

RAMUSOVIĆ: Mislim da je ovo pitanje jedno od najznačajnijih u budućnosti opstanka Crne Gore kao nezavisne države i opstanka crnogorskog jezika kao službenog. Ukazuje se potreba da vrlo brzo akademici, istoričari, predstavnici naroda i nacionalnih manjina za okruglim stolom razmijene mišljenja na ovu temu. Smatram da je neophodno za nacionalne manjine i nacionalne zajednice radi opstanka službenog jezika i jezika koji su u službenoj upotrebi po Ustavu CG izjasniti se da govore dvojezično. To je demokratsko pravo pojedinca i obaveza da piše jezik nacionalne pripadnosti i pripadnosti državi. Lično se izjašnjavam da govorim dvojezično bosansko–crnogorskim jezikom.

Izvor: cdm.me

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime