Nova knjiga „Kalama i skalama novskim“, koju je priredio Milan Brajević, predstavlja istorijsku i aktuelnu priču o nazivima naselja, ulica i trgova na teritoriji opštine Herceg Novi.

Hodonimi su dio kulturne baštine jednoga grada.  Preko naziva ulica, bulevara, trgova, šetališta, mostova (hodonimi) čuvaju se imena znamenitih ličnosti, događaja, lokaliteta, čime se ispisuje i kulturna istorija jedne sredine. Ulicom se smatra  javna saobraćajna ili druga površina namijenjena za kretanje unutar građevinskog područja grada ili naselja, dok most obuhvata dio javne saobraćajne površine, koji je namijenjen za prelazak preko prirodnih i vještačkih prepreka. Imenovanje ulica i trgova spada u nadležnost lokalne uprave, čime se kroz imenovanje ostavljaju politički, ideološki i kulturološki tragovi, a to se najbolje ogleda ako pratimo preimenovanje naziva ulica. Da je to tako najbolje pokazuju i neki primjeri  novskih  ulica, koje su imale tu sudbinu (Ulica kralja Petra – današnja Njegoševa; Trg Nikole Pašića – današnji Hercega Stjepana, Trg oslobođenja – današnji Nikole Đurkovića, i dr).

„Prilikom svakog dolaska u Novi“ – piše u predgovoru ove knjige  priređivač Milan Brajević – „ s nestrpljenjem sam očekivao da što prije prođem Njegoševom ulicom, pa onda, nekad lijevo, a nekad desno, zavisno odakle sam stizao, sporednom, za mene glavnom, ulicom Mirka Komnenovića u kojoj smo živjeli. Slijedile su, nekad kraće, nekad duže šetnje drugim ulicama, skalinadama ili štrekom, kasnije prelijepim šetalištem. Obuzimalo me prijatno uzbuđenje, u vazduhu sam osjećao poznati miris i činilo mi se da sa svakim korakom po njima dobijem neku novu snagu. Ulice, skale, trgovi. Trgovi, skale, ulice. Koliko vas je? Čijeg li ste imena? Kolike ste“?

Na ova pitanja iz predgovora, Milan Brajević (Nerceg Novi, 1942) sklapa precizne priče za 86 ulica, trgova, stepeništa i šetališta opštine Herceg Novi i daje ih u svojoj knjizi. Ilustrovaćemo to pričom o Šetalištu pet Danica: „Novske heroine Danica Tomašević, rođene 1925. godine u Svrčugama, mitraljezac Pete crnogorske brigade, poginula 1943. na Sutjesci, Danica Đurović, rođena 1922. u Žlijebima, poginula kao borac Pete crnogorske brigade na Sutjesci, Danica Kosić, rođena 1922. u Svrčugama, puškomitraljezac Pete crnogorske brigade, poginula 1943. kod Gaskog, Danica Bojanić, rođena 1922. u Dragalju, poginula 1942. u selu Pope na Sutjesci i Danica Popivoda, rođena 1924. u Bijeloj, komandir voda  Lovćenskog bataljona, poginula 1944. u mjestu Lipe Čevske, dale su svoje živote boreći se za slobodu. Rasle su zajedno i mladost provele u Boki. Radile su na pripremi opštenarodnog ustanka, obučavale se za rukovanje oružjem, pružanju prve pomoći i vojno političkoj nastavi. Među prvima su stupile u Orjenski partizanski bataljon, zatim u Petu crnogorsku proletersku brigadu. Izgubile su život u IV i V neprijateljskoj ofanzivi. Na spomen – ploči sa njihovim imenima, na početku najljepše promenade –  lango mare na našem Primorju koja se proteže od Igala do Meljina, stoji zapisano – ‘Zemljo moja  –  mladost sam ti dala’. Šetalište Pet Danica pruža se obalom od Obale Nikole Kovačevića, pored Milašinovića plaže, Škvera do ulice Braće Grakalić u Meljinama. Dužina 4.600 m“.

Jedna od pet Danica – Danica Tomaševiš, koja je posmrtno odlikovana Ordenom zasluga za narod sa srebrnim vijencem, ima i svoje šetalište, koje, namjerno, ovdje spominjemo. Ono se „pruža od Njegoševe ulice stepeništem pored tzv. zgrade Arena sa zapadne strane do Šetališta pet Danica 150 m“.

Novljani će u ovoj knjizi pronaći svoju ulicu i svoju adresu, a oni koji vole Herceg Novi prisjetiće se hercegnovskih šetnji, ljubavi, prijateljstva i adresa na koje rado odlaze. U tome je i jedna od vrijednosti ove Brajevićeve knjige. Evo tih ulica, trgova, šetališta: Banjalučka, Bata Krsta Vrankovića, Bitoljska, Bokeljskih mornara, Braće Grakalića, Braće Grbića, Braće Pedišića, Branka Ćopića, Bratstva i jedinstva, Danice Tomašević, Daša Pavičića, Desete Hercegovačke brigade, Drenovik, Dr Jovana Bijelića, Dr Svetozara Živojinovića, Druge dalmatinske brigade, Dubrovačka, Dvadeset devetog decembra, Dvadeset osmog oktobra, Elize Duković Lombardić, Iva Andrića, Janka Beka, Jova Dabovića,  Jovana Vavića Buturova, Kralja Tvrtka, Kranjska, Luke Matkovića, Manastirska, Marka Cara, Marka Vojnovića, Mića Vavića, Mihaila Mustura, Mirka Komnenovića, Barodnog fronta, Nikole Kovačevića, Nikole Ljubibratića, Norveška, Novo Mesto, Njegoševa, Orjenskog bataljona, Osječka, Ostroška, Partizanski put, Pete crnogorske brigade, Prizrenska, Prva igaljska, Prve bokeške brigade, Put narodnih heroja, Put partizanskih majki, Put žrtava fašizma, Radnička, Ribarska, Ribinska, Sarajevska, Sava Bajkovića, Sava Ilića, Save Kovačevića, Sima Matavulja, Skojevska, Spasića i Mašere, Srbina, Starohercegovačka, Stijepa Šarenca, Sunčani brijeg, Sušćepanska, Sveta Bubala, Šetalište pet Danica, Topaljska, Topaljske komunitadi, Travunija, Trebesinska, Trebinjska, Trg Hercega Stjepana, Trg maršala Tita, Trg Miša Pavlovića, Trg Nikole Đurkovića, Trinaestog jula, Umjetnička, Vasa Ćukovića, Vinkovačka, Višegradska, Vojvode Luke Vukalovića, Zahumska.

Hodonimi su trajni spomenici jedne sredine i kao takvi predstavljaju dio istorije svakoga grada. Iako služe kao orjentiri, po njima se prepoznaju naselja, kvartovi, gradovi, institucije, ljudi. Oni nose pečat vremena, vlasti, kulture i istorijskog razvoja svake sredine. Vremensko trajanje nekoga hodonima, prije svih antropohodonima, zavisi od vise faktora. Prije svega od društvenog utemeljenja ličnosti po kome ulica, trg ili šetalište nosi naziv. Zato se uvijek pri imenovanju mora voditi računa o tome da naziv bude opšteprihvaćen u zajednici.

Brajevićeva knjiga „Kalama i skalama novskim“ je pečat minulih i ovoga vremena, ali i putokaz dolazećim generacijama kako i na koji način treba imenovati bezimene i nove ulice i trgove. Ona svjedoči o jednom gradu koji je znao da cijeni svoju istoriju i kroz kulturu sjećanja sačuva značajne i zaslužne ličnosti.

Izdavač ove knjige Milana Brajevića je Radio Jadran iz Herceg Novog, saradnici su Boro Mračević i Miodrag Golubin, recenzetkinja je Marija Crnić Golubin, fotografije Miodrag Gabo Golubin i dizajnerka Ankica Remiković.

I na kraju, „ako u Novi dolazite iz pravca istoka Jadranskom magistralom, izlazeći iz tunela od Zelenike ulazite u Meljine. Ako dolazite iz pravca sjevera, od Trebinja i od Poda, ulazite takođe u Meljine, a ako pak Jadranskom magistralom dolazite iz pravca Dubrovnika od skretanja za Njivice, kod Čeprnjica krivine, ulazite u Igalo“. Iz bilo kog pravca da se uputite ka Novom uvijek imajte ciljanu ulicu i broj. Ova knjiga će vam biti odličan vodič.

                                                                   Piše: Prof. dr Draško Došljak

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime