U izdanju NIŠP „Pegaz“ iz Bijelog Polja upravo je izašla iz štampe petnaesta knjiga poezije  beranskog književnika Braha Adrovića „Đavolje međe“ za čije štampanje je sredstva obezbijedilo Ministarstvo kulture Crne Gore.

Recenzenti ove zanimljive  knjige su prof. dr  Mirjana Stakić i mr Ksenija Rakočević, na naslovnoj stranici korica je slika akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića,a dizajn korica i kompjutersku obradu teksta uradila je Dragana Palević.

U recenziji ove knjige „Pjesnička dostojanstva Braha Adrovića“ prof.dr Mirjana Stakić između ostalog ističe “da „poezija nije utočište nemoći“ pokazuje novi pesnički rukopis Braha Adrovića. Pesničke rukoveti na različite  životne teme pokazuju da pesnik može samo za trenutak da zaćuti, ali kad progovori, kao što to čini Adrović, onda nastaje poezija u kojoj misli i reči izdržavaju svako nevreme. Pesnik nije „uspeo“da zaćuti, pokazuju to, već uvodne pesme ove zbirke koja pokazuje i poštuje dostojanstvo riječi”.

Mnoge životne teme – pravda i nepravda – sagledavaju se sa zrele pesničke daljine, odakle se, pokazuju stihovi,vidi dalje i promišlja dublje. Životna prolaznost zaokuplja pesnika Adrovića, ali će on u mnogim pesmama slaviti život i njegove sadržaje.

Čežnja za mladošću prisutna je u jednom rukovetu ove stihozbirke. Upravo te pesme, pune sete , ispisane su drhtavim mastilom, zato Adrović kaže:“Ništa tako ne boli/Ko kad se dragulji života pogube“.  A mnogo je životnih dragulja pogubljeno, ali i pesnički opevano. No, ostalo ih je dosta za životna i pesnička radovanja Braha Adrovića.

Prof. dr Mirjana Stakić dalje  ističe da „Pesnička celina „Dostojanstvo riječi“ pokazuje pesnika koji majstorski vlada temama ponosa i prkosa, te da je reč „kolijevka prave sreće i nespokoja“. Ali i da je reč pesnički lek svakog dobrog pesnika.

Pesnički rukopis Braha Adrovića potvrđuje da se radi o pesnku koji lepo vlada stihom, vešto odabirajući teme, znalački odašiljući poruke. Upravo zbog takvih poruka postoji trajanje poezije. Ovo su stihovi kojima se pretresaju nepravde, ali se one ne afirmišu. Stihovima se upozorava i opominje i traži otrežnjenje – individualno i kolektivno. Bol ponekad preovlada, ali nikada ne slomi. Pesnik uvek nađe izlaz, nadu, onaj zračak svetlosti zbog toga da postoje jednake šanse. Nada u ljubav je osnovna teza Braha Adrovića. Iz tog kruga je i pesma „Proslava“, u kojoj Adrović poručuje:“Hvala ti, hvala ljubavi/Što me da mrzim nijesi naučila/,zapisala je doktorka Stakić i zaključila:

-Kad Adrović peva:“Vrijeme je samo pozlatilo/Ono što je usrećilo ljude“, vjerujem da misli i na poeziju. I ova zbirka će usrećiti sve one koji vole istinsku dobru poeziju, zapisala je prof.dr Mirjana Stakić.

Mr Ksenija Rakočević u svojoj recenziji  između ostalog kaže da se u zbirci pjesama „Đavolje međe“ Braha Adrovića lirski subjekat se uporno i često, gotovo opsesivno predaje snovima, podsvijesti i osjećanju nekog čudesnog jedinstva sa nestvarnim i bajkovitim, o čemu svjedoči, recimo pjesma Kula Rdžepagića.

Tokom pjesama  se smjenjuju depresivna i vesela raspoloženja. Pjesma Braha Adrovića je pjesma o životu, nerijetko otuđenom i privremenom, ponekad i bez reda i smisla, ali uvijek sa dovoljnom dozom ljepote i razloga za radost. Počev od suosjećanja sa susjedima i aktiviranjem prizvuka ode Velikoj Jugoslaviji, potom svođenja na Crnu Goru, preko regionalnog, do lokalnog (čemu posebno mjesto pripada Bihoru), sve do intimnog osjećaja pojedinca uviđamo redukciju kao pjesničko sredstvo za kojim pjesnik poseže.

Kada je u pitanju lirski subjekat primjetno je da od početka do kraja primjetno grubo, a u stvari pitomo i duboko ljudski iskreno biva modelovan. Mr Ksenija Rakočević se posebno osvrnula i na sam simbol „Đavolje međe“ i u vezi s tim posebno naglašava da već u naslovnoj sintagmi đavolje međe uočavamo izdvajanje simboličkog znaka međe, koji u crnogorskoj kulturi ima veoma važna semantička opterećenja, pa se dijapazon njenih mogućih konatacija proteže od želje da se uzdigne iz tamne svakidašnjice i vine za sopstvenim snovima; ali konstantno napominje na svoju primarnu simboliku – da dijeli; kako prostorne strukture, tako i međuljudske, osobito porodične odnose, čime pjesnik asocira na beznadežnost ljudskih želja i pokušaja.

Ono što dodatno usložnjava semantičku opterećenost ovog simboličkog znaka jeste činjenica da je upravo on aktivan i na prološkoj granici teksta (sam naslov), kao i u medijalnoj poziciji (pjesma koja se nalazi u središnjem dijelu zbirke). Naime, motivom koji se pojavljuje na semantički najopterećenijim pozicijama u tekstu uspostavlja se prstenasta kompozicija pjesme. Aktiviranje kružnog kretanja ukazuje na ponavljanje i vraćanje na ono što je bilo prije.

U zbirci „Đavolje međe“ dosta pažnje se poklanja muzičko-ritmičkoj organizaciji ali i simboličkim inverzijama. Lirski subjekat je nerijetko prenesen na kraj stiha, te na sebe prima veću semantičku vrijednost, ali izuzetno jak sintaksičko-intonacijski naglasak.  

U  pjesmama koje ulaze u zbirku „Đavolje međe“ primjetna je i konstantna komunikativnost, što se može čitati i kao osnovna tendencija zbirke, pa se tako, kako smo već pomenuli, od ljudske prirode kreće (već od naslova) i u nju se vraća, što je potencirano posljednjim stihom:

„Himnu života da živi prepoznamo

Lijepo lijepom po lijepom liči“

Jakom personifikacijom koja gotovo da briše granicu između ljudskog, vještačkog i prirodnog, odnosno iskonskog, primiče se prostom čitaocu koji lagane lirske stihove može osjećati kao svoje. Upravo u toj prijemčivosti i čitljivosti, kao i u odabiru arhetipskih, a uvijek aktuelnih motiva, koji se protežu od rodoljubivih, ljubavnih, te refleksivnih, leži i ljepota knjige „Đavolje međe“ kaže mr Ksenija Rakočević.

Beranski pjesnik Braho Adrović, pored zbirke „Đavolje međe“ objavio je još petnaest knjiga poezije: Biti živ, Juče na ulici, Hiljadu dana ljubavi, Balkanske elegije, Rat u kući, Objava nezaborava, Gorki vijenac, Vječno uzaludno, S one strane nade, Ljudi i neljudi, Izabrane pjesme, Velika šetalica, Mapa bolnih mjesta, Čovjek i vrijeme i roman „Porijeklo grijeha“.

Izvor: espona.me

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime