“Korišćenje” prirode treba da ima planinare kao učesnike čije angažovanje zahtijeva obrazovanje, a prije svega ljubav za sopstvenu zemlju.

Gospodine Vincek, kakav je značaj imalo to što je Crna Gora, između ostalog, planinska zemlja?

Rijetke su zemlje poput Crne Gore. Nijsmo ni svjesni koliko blago imamo u planinama.

Nekada je državno ustrojstvo Crne Gore podijelilo planine tako što ih je dalo crnogorskim plemenima i to sa namjenom da se na njima obavlja ljetnja ispaša i prehrana stoke. Takođe, planine su bile veoma važne i za ljudsku ishranu jer su se od stoke dobijali mliječni proizvodi.

Za sve to je organizaciona jedinica bila katun. Na katunima se privređivalo i na njima se prilagođavalo datim uslovima prirode. Katuni su, dakle, evidentan primjer suživota čovjeka i prirode.

Daniel Vincek

Nekada je bilo tako, a i danas ima katuna. I planine su nam ostale.

Danas su katuni, osim za izdizanje stoke, odličan turistički brend u daljem razvoju seoskog planinskog turizma. Sir, skorup, svježe mlijeko, pršut, prigenice i druga zdrava hrana, uz očuvanu prirodu, šansa su i izazov turističkim poslenicima. I planine opstaju kao izvori vodotokova i fabrike kiseonika. One su uprkos današnjem urbanizovanom načinu života resursi aktivnog planinarenja. Kako ljeti, tako i zimi. Osim toga, planinsko gazdovanje danas obuhvata i uzgoj i korišćenje ljekovitog bilja, zahvaljujući nezagađenoj životnoj sredini koja kao takva, predstavlja veliku farmaceutsku baštu.

Vraćamo li se planini u mjeri kako to zahtijeva savremeno doba?

To pitanje zahtijeva i odgovor na koji ja u ovom trenutku nijesam spreman. Mogu da kažem da, kada govorimo o planini kao prirodnom staništu, primjećujem da se njoj, makar i oprezno vraćaju nekadašnji stanovnici ugrožene faune. To se prije svega dešava zahvaljujući odnosu nadležnih institucija kada je u pitanju privredna djelatnost gazdovanja šumama i njenim uslovno obnovljiivim resursima. Svakako da to zaslužuje država koja u svom nazivu ima ugrađen pojam poštovanja planine, Montenegro- Crna Gora. Danas je sve ekonomija. Upravo ekonomija i ekologija u Crnoj Gori imaju sve uslove za usaglašen razvoj i eksploataciju prirodnih resursa. Uslov su kadrovi i respektovanje iskustva evropskih država.

Gdje vidite planinarstvo u sportskoj i turističkoj ponudi naše zemlje?

Planinarstvo, kao jedan od rekreativnih sportova kojim se pristupa “korišćenju” prirode, treba da ima planinare kao učesnike čije angažovanje zahtijeva obrazovanje, a prije svega ljubav za sopstvenu zemlju. U tu svrhu može da posluži Planinarska revija kao što je ova. Pokrenuti časopis bi trebalo da postane neka vrsta udžbenika, u kome će biti objašnjen način korišćenja jednog aspekta prirode, do sada nedovoljno korišćenog resursa u turističke svrhe.

Koja bi po vama bila uloga planinarstva?

Ukratko, planinarstvo otvara puteve ka planinama ne samo mladima Crne Gore, već i stranim turistima, naučnicima i njihovim istraživanjima. Planinarenje učestvuje u stvaranju fizički i psihički zdrave nacije. Mi, starije generacije, mladima želimo da prenesemo svoja iskustva, istoriju i literature planinarstva Crne Gore u želji da mladi opstanu kao sinovi crnogorskih planina.

Razgovarao: Mirko Jakovljević

Izvor: Planinarske novine

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime