Arktik se zagrijava vrtoglavom brzinom u poređenju sa ostatkom Zemlje. Najnovije analize pokazuju da se ovaj region zagrijava čak i brže nego što su naučnici mislili. Tokom posljednje četiri decenije, prosječna temperatura na Arktiku porasla je skoro četiri puta brže od globalnog prosjeka, izvještavaju Rantanen i saradnici u naučnom radu “The Arctic has warmed nearly four times faster than the globe since 1979”, publikovanom avgusta 2022 u međunarodnom časopisu Communications Earth & Environment.

I to samo u prosjeku. Neki dijelovi Arktičkog okeana, kao što je Barentsovo more između Rusije i norveškog arhipelaga Svalbard, zagrijavaju se čak sedam puta brže, otkrili su meteorolog Mika Rantanen sa kolegama sa Finskog meteorološkog instituta u Helsinkiju. Prethodne studije su ukazivale da se prosječna temperatura na Arktiku povećava dva do tri puta brže nego drugdje, jer ljudi i dalje uzrokuju promjenu klime.

Da bi izračunali pravi tempo ubrzanog zagrijavanja, fenomena nazvanog arktičko pojačanje, istraživači su analizirali podatke posmatranja od 1979. do 2021. Globalno, prosječno povećanje temperature tokom tog vremena iznosilo je oko 0,2 stepena Celzijusa po deceniji. Ali Arktik se zagrijavao za oko 0,75 stepeni C po deceniji.

Srednja godišnja evolucija temperature na Arktiku: Godišnji prosjek temperaturne anomalije na Arktiku (tamne boje) i globalno (svijetle boje) tokom 1950–2021 proizašle iz raznih skupova podataka

Čak ni najbolji klimatski modeli ne rade sjajan posao u predstavljanju tog zagrijavanja, kažu Rantanen i saradnici. Nemogućnost modela da realno simuliraju prošlo pojačanje Arktika dovodi u pitanje koliko dobro modeli mogu projektovati buduće promjene tamo.

Naučnici za sada ne mogu jasno odrediti u čemu je glavni problem. Jedan od problema može biti to što se modeli bore s pravilnom simulacijom osjetljivosti arktičkih temperatura na gubitak morskog leda. Nestanak snijega i leda, posebno morskog leda, jedan su od velikih razloga zašto se arktičko zagrijavanje ubrzava. Blistanje bijeline snijega i led stvaraju reflektujući štit koji odbija dolazno zračenje od sunca natrag u svemir. Smanjenje ovih površina je jedan od sigurnih uzroka ovog fenomena. A otvorene vode okeana i sada gole stijene apsorbuju tu toplotu, podižući temperaturu.

Dr Velibor Spalević

Zvanični izvještaji o Crnoj Gori već pokazuju da kod nas temperature rastu, padavine se smanjuju, a dešavaju se i ekstremniji vremenski događaji – posebno suše i toplotni talasi. U budućnosti se očekuje da će Crna Gora postati toplija i imaćemo još više problema što se tiče suša – posebno tokom ljeta.

Klimatski modeli predstavljeni u zvaničnim izvještajima za period do 2030. godine ukazuju da će ovu dekadu karakterisati sve češći i duži toplotni talasi, češće ekstremno visoke minimalne i maksimalne temperature, češće suše, češće oluje zimi, a projektovano je smanjenje ukupne godišnje količine snijega. Do kraja vijeka temperature će porasti, a padavine će se ozbiljnije smanjiti.

Klimatske promjene u Crnoj Gori će dovesti do povećanja perioda suša, obilnih kiša koje utiču na poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse i prirodnu sredinu, primorje i priobalni region, uzrokujući povećanje temperature površine mora i porast nivoa mora za 62 cm do kraja vijeka!

Na globalnom nivou mogućnost za popravku situacije je transformacija ekonomije zasnovane na fosilnim gorivima i podsticanje većih ulaganja u obnovljive izvore energije, sa ciljem preusmjeravanja ekonomije ka modelu bez ili niske emisije staklenih gasova.

Sve zemlje, uključujući i Crnu Goru, složile su se da rade na ograničavanju rasta globalne temperature na ispod 2 stepena Celzijusa, a s obzirom na ozbiljne rizike, da teže ka 1,5 stepena Celzijusa. Postoji obaveza da globalna emisija gasova (GHG) mora biti smanjena za 50-85 posto do 2050. godine kako bi postiglo smanjenje nivih zagađenja koji Planeta može podnijeti. Zemlje EU su se obavezale da će smanjiti emisije za  40 posto do 2030. godine.

Crna Gora je zemlja sa malim emisijama, ali akcije koje treba preduzimati ovdje kod nas u Crnoj Gori su takođe dio rješenja, a doprinos međunarodnim naporima je da emisije GHG do 2030. godine budu smanjene za 35 posto (inicijalno bilo predviđeno 30 posto) u odnosu na baznu 1990. godinu, kada su emisije iznosile 5.239 kilotona CO2. Mjera ublažavanja koje se mogu uvesti su zapravo održivo upravljanje, štednja unutar sopstvenih domaćinstava i gazdinstava, što na kraju pruža ekonomsku korist Crnoj Gori.

Očekuje se da će se ovo smanjenje postići opštim povećanjem energetske efikasnosti, unapređenjem industrijske tehnologije – koliko god ona imala uticaja kod nas, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije i modernizacijom u elektroenergetskom sektoru. Drugi sektor na koji bi klimatske promjene uticale je turizam. Jedan od načina da budemo dio svjetskih napora u borbi protiv klimatskih promjena jeste uvođenje strategija razvoja nisko-karbonskog turizma, identifikujući načine ka karbon neutralnom putovanju i turizmu uglavnom kroz podsticanje održivosti i inovativnosti u turističkom biznisu, podstičući razvoj Crne Gore kao održive niskokarbonske turističke destinacije. To će učiniti maksimiziranjem efikasne upotrebe energije, podsticanjem kvalitetnog prostornog planiranja, razvojem održivih transportnih rješenja i implementacijom isplativih opcija za ublažavanje – posebno u sektoru smještaja.

Kod nas se radi na ispunjavanju obaveza u pogledu izvještavanja u skladu sa Okvirnom konvencijom koja se bavi ovom problematikom, da bismo ostali dio svjetske mreže po ovom pitanju. Uporedo dalje treba raditi na jačanju i unapređenju nacionalnih stručnih i institucionalnih kapaciteta za prikupljanje, obradu, arhiviranje, tumačenje i distribuciju podataka za potrebe inventara gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Ovo pordazumijeva kreiranje aktivnosti mitigacije i adaptacije, te uključivanje pitanja klimatskih promjena u sektorske i nacionalne razvojne prioritete. Posebnu pažnju zavređuju analize opcija za adaptaciju na posljedice klimatskih promjena u oblastima javnog zdravlja, vodoprivrede i poljoprivrede. Rad na podizanju nivoa svijesti o klimatskim promjenama potrebno je fokusirati na ciljne grupe različite starosne dobi, uključujući tu studente, nastavni kadar, nevladine organizacije, civilno društvo i opštu javnost.

Stvaranje nove i bolje budućnosti je moguće. Svi moramo, koliko možemo kao pojedinci, raditi na tome da izgradimo zdravu, održivu životnu sredinu, što će uticati na smanjenje klimatskih uticaja, čuvajuči svoju zemlju, a kao njen dio i planetu za buduće generacije.

Priredio: Dr Velibor Spalević – predsjedavajući Odjeljenja mladih naučnika Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda i WASWAC savjetnik (World Association of Soil and Water Conservation – WASWAC; Council Member and Chairman of the Youth Committee – YC) za period 2020-2023. WASWAC Hot News, 7/2022.

.