Nagrađeni rad Vanje Bošković bazirao se na dometima vernakularne (održive) arhitekture, koja je odraz čovjekove težnje da stvori uslove za egzistenciju u prirodi i da kontinuirano nesamosvjesnom arhitekturom poboljšava uslove života

Arhitektica Vanji Bošković konzervatorka iz Centra za konzevaciju i arheologiju Crne Gore dobila je nagradu za najbolje usmeno izloženi rad mladog naučnika na GEA međunarodnoj konferenciji, u konkuenciji 535 učesnika iz 38 zemalja sa svih meridijana. Njen rad je bio na temu ,,Anti-evolucija fenomena građenja – odnos prema ambijentu”, a nagradu su joj uručili prof. dr Svetislav Popović, dekan Arhitektonskog fakulteta i dr Velibor Spalević, predsjednik Naučnog odbora ove međunarodne Konferencije.

Na nedavno održajnoj međunarodnoj onlajn konferenciji GEA (Geo Eco-Eco Agro) istraživači iz oblasti geonauka, ekologije, ekonomije poljoprivrede, eko-arhitekture i ruralne arhitekture su imali priliku da predstave svoje naučno-istraživačke radove (www.gea.ucg.ac.me).

Govoreći o temi rada Bošković je kazala da je prva znanja o ovom pitanju dobila na Arhitektonskom fakultetu od svojih profesora, izdvajajući ovom prilikom poruku o osobenosti mjesta (genius loci) na koju ju je uputio profesor Rifat Alihodžić.

– Shvatila sam poruke mojih profesora u vezi sa ovom temom boraveći u Godinju i Gornjim Brcama – kazala je Bošković dodajući da je nit koja povezuje ova dva mjesta jedinstvenost kulturnog pejzaža i odgovor nepoznatog neimara na zatečeni prirodni kontekst.

Uručenje nagrade

– Cilj istraživanja je bio definisanje određenih zakonitosti i postulata u procesu građenja – stvaranja održive arhitekture ovog ruralnog prostora – istakla je Bošković.

Ona objašnjava da se njen rad bazirao na dometima vernakularne arhitekture, koja je odraz čovjekove težnje da stvori uslove za egzistenciju u prirodi i da kontinuirano nesamosvjesnom arhitekturom poboljšava uslove života.

Bošković objašnjava da je ta tradicionalna ruralna arhitektura (vernakularna arhitektura) izražava metode građenja u kojima se koriste lokalni resursi za zadovoljavanje lokalnih potreba.

– Ova arhitektura izražava ekološki, kulturološki i istorijski kontekst u kojem egzistira, zbog čega predstavlja paradigmu kao model održivosti i blage transformacije energije. Riječ je o nepretencioznoj, „skromnoj” arhitekturi, bez poriva da dominira prirodnim ambijentom, oslonjenoj na čovjekovu intuiciju. Arhitektura koja se prilagođava čovjeku i prirodnom okruženju, kao suprotnost današnjoj arhitekturi koja pretenduje da dominira prirodom – kaže Bošković koja je zahvalna mentorki prof. dr Slavici Stamatović Vučković za podršku tokom prirpeme rada.

– Još u studentskim danima sam bila zaintrigirana istorijskim miljeom crnogorske Prijestonice, vođena ambicijom da Cetinje bude moje radna sredina. Na Cetinju sam spoznala mogućnost zajedničkog života vrijednosno različitih kategorija ,,novog” i ,,starog” u urbanoj cjelini, moguće odnose nasljeđenih i novih prostora u gradu, onog što je nekad predstavljalo proizvod spontaniteta i onog što danas nastaje ovovremenim modelovanjem gradskog prostora – kazala je Bošković dodajući da je zaštita graditeljskog nasljeđa i njegova integracija u urbani život predstavlja izazov za nju.

– Projektant mora biti oprezan pri konkretnom djelovanju, jer tradicija je jedan od osnova identiteta grada i države. Nova rješenja mogu doprinjeti unaprjeđenju identiteta grada, ali i gubljenju istog – ističe Bošković.

Kako je naglasila GEA konferencija je bila svojevrstan izazov za sve mlade istraživače koji su učestvovali; jedna nova dimenzija bavljenja naučno-istraživačkim radom – jedan nivo iznad u odnosu na prethodna iskustva svih nas mladih istraživača koji smo učestvovali.

– Službeni jezik konferencije bio je engleski jeik. Naime, riječ je o platformi, koja je okupila veliki broj profesora, studenata i međunarodnih organizacija iz predmetnih oblasti (535 učesnika iz 38 zemalja). Imali smo sreću, jer tokom procesa pripreme u vezi sa ovim nismo bili prepušteni sami sebi. Od profesora Velibora Spalevića, koji nam je inače bio predavač metodologije naučnog rada na Arhitekturi, a koji je rukovodio organizacijom Konferencije, dobijali smo snažnu kontinuiranu podršku i potrebne inpute – naglasila je Bošković.

Ona na kraju kaže da se na našoj teritoriji nalazi značajan broj primjera ruralne, održive arhitekture u predjelima sa izuzetnim prirodnim vrijednostima.

Ona na kraju kaže da se na našoj teritoriji nalazi značajan broj primjera ruralne, održive arhitekture u predjelima sa izuzetnim prirodnim vrijednostima.

Prof. dr. Velibor Spalević je tokom uručivanja nagrade istakao da biti istraživač zahtijeva inspiraciju i stalnu posvećenost. Uz čestitku je poručio mlađim kolegama da je posvećenost najvažnija, a da održavanje visokog nivoa intenziteta može biti izuzetno teško, posebno zato što istraživanja ne idu uvijek onako kako je na početku zacrtano.

– Ponekad je važno napraviti korak unazad i ponovo se inspirisati napornim radom za brojne korake naprijed koji potom slijede; formalizujući sopstvenu radoznalost i znatiželje sa svrhom – kazao je prof. dr Spalević.

Prof. dr. Svetislav G. Popović kazao je da je ponosan što je baš na kraju njegovog mandata kao dekana Arhitektonskog fakulteta, od velikog broja mladih istraživača iz nekoliko oblasti (geo nauka, ekologije, ekonmije, agronomije), elektronskim glasanjem od strane svih kolega učesnika baš koleginica sa Arhitekture bila jedan od tri najbolja istraživača .

– Koleginicu Bošković sam ohrabio na dan uručivanja ove nagrade činjenicom da u stvarnosti neke slike ili crteži imaju veći uticaj od mnogih izgrađenih zgrada. Arhitektura je volja epohe pretočene u prostor. Divimo se istorijskim građevinama jer je njena arhitektura odigrala važnu ulogu svjedočanstva budućim generacijama o našim kulturnim dostignućima – kazao je Popović.

– Koleginicu Bošković sam ohrabio na dan uručivanja ove nagrade činjenicom da u stvarnosti neke slike ili crteži imaju veći uticaj od mnogih izgrađenih zgrada. Arhitektura je volja epohe pretočene u prostor. Divimo se istorijskim građevinama jer je njena arhitektura odigrala važnu ulogu svjedočanstva budućim generacijama o našim kulturnim dostignućima – kazao je Popović.

Izvor: pobjeda.me

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime