Urednik ovog časopisa, koji u svom trogodišnjem kontinuitetu publikuje autorske tekstove i stihove, je doc. dr Mirko Jakovljević.

“Sjećanje me lakom tugom ovi

… veče slazi i miriše lipa.

Kroz sumrak se čuje kolska škripa,

S puta idu kari Šabanovi.”

-Leso Ivanović

Sjećanje predstavlja proces kreiranja memorije. Tako je časopis “Trag”, u novom broju, svojim sadržajem pokrenuo taj proces i poklonio rečenice povodom sjećanja na Daniela Vinceka. Ovom prilikom pružena je mogućnost svim čitaocima da osjete razgovore, savjete, priče oživljene u tekstovima, takođe, da uoče kako je i pored mnogobrojnih biljaka Vincek “posadio ljubav prema njegovom veličanstvu Prirodi”.

Naslov 5.broja časopisa je “Sjećanje na Daniela Vinceka”. Sadržaj je podijeljen na četiri segmenta: Sjećanja, Izbor poezije o Danielu, Naučni radovi i eseji i Fotografije formiranja Bašte kroz Danielov objektiv.

Na prvim stranicama časopisa nailazimo na tekst “ Preminuo Daniel Vincek” i telegram saučešća predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji glasi:

“Poštovana gospođo Vincek,

Sa iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti Vašeg cijenjenog supruga Daniela Vinceka. Velikog čovjeka koji je po mogo čemu bio jedinstven. U mladosti skojevac i učesnik NOR-a, a cijelog života antifašista i humanista, graditelj novog i ljepšeg, vrsni naučnik i spoljnotrgovinski ekspert. Ostaće vječito u krugu onih po čijem djelu je prepoznatljiva Crna Gora, koju je izabrao za drugu domovinu i posvetio joj predano svoj dugi, časni život. Tome će trajno svjedočiti Botanička bašta, pravi doprinos afirmaciji ekološke države i simbol njegovog naučnog rada, kao i prirodnog bogastva Crne Gore, koje je znalački otkrivao i nama, i evropskoj botaničkoj nauci, kao i turistima sa svih meridijana. Ljudi kao Daniel Vincek su uzori novim generacijama i nada u ljepšu i bolju budućnost.

Molim Vas da primite izraze najdubljeg saučešća, i da moja saosjećanja prenesete najbližima.”

U okviru prvog segmenta Sjećanja pišu Milutin Praščević, Slavoljub Tasić, prof. Dr Dragomir Kićović, Brano Perović, mr Zoran Bošković, Tomislav Tomović, Branislav Perić, Zora Marjanović Vincek i doc.dr Mirko Jakovljević.

“Vincek je rođen 7.juna 1926.godine u Zagrebu, gdje je maturirao Realnu gimnaziju 1946.god. U toku Drugog svjetskog rata bio je omlasinski aktivista i ilegalac, a od novembra 1944.godine do aprila 1945.god. borac u Zagorskom odredu NOP-a. Prekida započete studije biologije odlukom CK KJP i usmjerava se na spoljnu trgovinu. Nakon diplomiranja na Spoljnoj trgovini u Beogradu radio je u ‘Jugoelektru’, ‘Industrijaimportu’, Pamučnom kombinatu, Servisimportu, i konačno u Generalexportu Beograd- filijala Titograd od 1977-1988 god.” – Zapisuje Brano Perović

Da priroda nikada ne žuri a ipak sve stiže pokazuje nam i tekst prof.dr Dragomira Kićovića u kojem možemo pročitati biografske podatke Daniela Vinceka, upoznati se sa Vincekovim naučnim stvaralaštvom kao i srdačne razgovore ali i korisne savjete koje su studenti, istraživači, putopisci ali i prijatelji uvijek koristili da bi napredovali ili prevazišli prepreku. U svom tekstu prof.dr Kićović zapisuje: “ Zbog velikih zasluga koje je Daniel Vincek postigao na planu podizanja Bašte planinske flore Crne Gore, edukaciji mladih, prevodilačkoj i naučnoj djelatnosti, učinjena mu je čast da se jedna nova biljka nazove njegovim imenom. A to je Alchemilla vincekii Plocek, ili na narodnom jeziku -Vincekov Virak. Ova vrsta je opisana kao nova endemična vrsta za masiv Prokletija.” Prof.dr Dragomir Kićović svoj rad zaključuje porukom: “ Daniel Vincek mora biti uzor svim generacijama u pogledu života i naučnih istraživanja. Zaslužio je da se i jedna državna nagrada nazove njegovim imenom.”

“Čovjekovo shvatanje ljepote prirode” – naslov je zapisa mr Zorana Boškovića koji nam prenosi dio osvajanja evropskih i svjetskih vrhova i planinarskih pohoda Daniela Vinceka, njegove lekcije o prirodi i njegovoj životnoj stazi. Neke od planina koje je Vincek pobjeđivao znanjem i avanturističkim duhom su Ararat, Olimp, Mont Blanc i mnoge druge. Sjećanje na Daniela Vinceka mr Zoran Bošković opisuje u svom radu : “U ovakvoj mudrosti Vincek je našao,svoj život, ali nije ga gradio na sebičnosti,htio je da ljepotu koju ima Crna Gora, onako lijepu, prikaže još ljepšom, da je prezentuje ne samo svojim sugrađanima, nego i naučnoj i laičkoj javnosti van Crne Gore. Bolje je poznavao pojedine planine Crne Gore, nego njeni stanovnici, botaničari i naučni radnici… Kolašin je postao bogata varoš sa njegovim dolaskom a njegovim sveukupnim djelom, obogaćen za jedan bisee velikih ljudi koju su pohodili ove prostore i ostajali da u njima žive i daju doprinos razvoju zemlje.” Ako slijedimo prirodu kao vođu, nikada nećemo zalutati. Ovu rečenicu potvrđuje život Daniela Vinceka, koji je razvio svojevrsnu komunikaciju sa svojim biljkama, i tako ih sa prvom rosom slušao i posmatrao praveći baštu ljepote, nauke i mira u kojoj i danas njegova duša cveta.

U ovom broju časopisa prnijet je i intervju između Daniela Vinceka i doc.dr Mirka Jakovljevića u kojem Vincek otkriva značaj Crne Gore kao planinske zemlje i značaj planinarstva u sportu i turizmu. Na pitanje: “Gdje vidite planinarstvo u sportskoj i turističkoj ponudi naše zemlje?”, gospodin Vincek je odgovorio – “Planinarstvo kao jedan od rekreativnih sportova kojima se pristupa “korišćenju prirode”, treba da ima planinare kao učesnike čije angažovanje zahrijeva obrazovanje, a prije svega ljubav za sopstvenu zemlju. U tu svrhu može da posluži Planinarska revija kao što je ova. Pokrenuti časopis bi trebalo da postane neka vrsta udžbenika, u kome će biti objašnjen način korišćenja jednog aspekta prirode, do sada nedovoljno korišćenog resursa u turističke svrhe.”

Mirko Jakovljević je, takođe, u okviru časopisa priložio naučni rad koji na primjeru botaničke bašte “Dulovine” Kolašin prikazuje značaj masovnih medija u razvoju ekološke svijesti i zaštiti biodiverziteta. Kroz svoj naučni rad doc.dr Mirko Jakovljević čitaoce upoznaje sa pojmom masovni mediji i kroz uvod nas upoznaje sa definicijom ali i djelovanjem ekološki osviješćenih medija. Ovaj prilog časopisu predstavlja istraživanje koje se ralizovalo kroz proučavanje literature, statističkih podataka kao i metodama analize i sinteze informacija sa kojima je autor raspolagao. Zaključci koji su izvedeni na toj osnovi predstavljeni su u podnaslovima “Ekološka svest – civilizacijska vrednost” , “Uticaj medija na ekološko ponašanje” , “Botanička bašta Dulovine- Kolašin u medijskom diskursu” , “Metodologija”. Cilj istraživanja doc.dr Mirka Jakovljevića jeste da predstavi kakav uticaj imaju mediji na primjeru izvještavanja iz Botaničke bašte u Kolašinu.

Na stranicama sjećanja na Daniela Vinceka našli su se i stihovi dvije pjesme Siniše Ašanina a to su “Raj zemni u nebeski pretvara” i “ Dva pogleda Danielova”. U ovom prikazu časopisa izdvojiću jednu strofu koju autor posvećuje Danieli Vinceku.

“Divljinu opitomio

Tajnu duše oškrinuo

Oplemenio i uzdigao

Sebi život produžio”

Na kraju dolaze fotografije iz Danielove Bašte čije je formiranje i razvoj pratio kroz objektiv i time ovjekovječio trenutak tj.trag u vremenu. Trag koji i danas obilaze svjetski putnici, naučnici, đaci, radoznali i oni avanturistićki nastrojeni. Dolaze da vide dio traga koji stoji kao Olimp odolijevajući vremenu, da vide život i trud, osjete ljepotu, odmore dušu i nauče nešto novo. Takva je Danielova Bašta – i dokaz i misterija!

Izdavači 5.broja časopisa „Trag“ su DOO „Lider mont media“ i Visoka škola za Komunikacije,

VISKOM- Beograd. Trud je uzaludan ako se priroda protivi ali gledajući Baštu u Dulovine trud Daniela Vinceka nije bio ni djelićem uzaludan. Bio je i ostao trud za stvaranje novih pupoljaka, trud za ponos Crne Gore i trud za stvaranjem vječnosti! Sve ovo Vincek je ispunio! I više! Svojim djelovanjem , ljudskošću i originalnošću stvorio je svoju vječnost!

Vječnost ukrašenu Njegovim Virkom!

Piše: Filp Došljak