Srijeda, 21 Aprila, 2021
Blog

Tuna salata

0

Potrebno: 1 konzerva tune, 200g pirinča i 10 kiselih krastavaca.


Skuvati pirinač. Kada se ohladi, dodati sjeckane krastavce i tunu. Dodati po želji so, biber i peršun.

Četvrtkom u dva(29)

0

Skromnost nam brani ono što nam zakon dozvoljava. (Seneka)

*

Ostavi  problem da prenoći, ko zna, možda se neće probuditi. (narodna)

*

Teško je voljeti, još teže nevoljeti, a najteže naći voljeng koji te voli. ( Puškin)

                                Odabrao:  Radomir Perišić

Domu zdravlja u Rožajama uručena donacija

0

Predstavnici NVO “SPE Lovćen” Amel Prentić i Mira Višnjić kazali su da im je cilj da kroz doniranje medicinske opreme građanima Rožaja učine život ljepšim i lakšim izražavajući pritom zadovoljstvo što će svojim zalaganjem dati doprinos ukupnoj efikasnosti rada zaposlenih u Domu zdravlja, objavio je Portal TVCG.

Prema navodima tog medija, dr Jaho Pepić- direktor Doma zdravlja, zahvalio se predstavnicima i svim članovima NVO “SPE Lovćen” na vrijednoj donaciji koja će, kako je kazao, značajno unaprijediti kvalitet medicinskih usluga koje se pružaju rožajskim pacijentima.

NVO „SPE Lovćen“ iz Budve je i u septembru prošle godine realizovala značajne humanitarne aktivnosti u pravcu pružanja podrške radu ove zdravstvene ustanove, zaključio je Portal.

Izvor: espona.me

Novi odron na putu prema Beranama

0

Na putu Petnjica- Berane, na dionici od Podvada do Stenica, došlo je do novog odrona koji je zaprijetio da ozbiljnije ugrozi bezbjednost u saobraćaju. Do novog odrona je došlo prije par dana, a usljed velike količine zemlje koja se spustila na kolovoz, saobraćaj se odvija jednom trakom.

Prema navodima Portala Radio Petnjica, iz petnjičkog komunalnog preduzeća su saopštili da novi putni pravac tehnički nije još primljen i da je shodno tome, za njegovo održavanje zadužen Bemax, kao izvođač radova.

„Međutim, pošto se radi o učestaloj pojavi odrona, u više navrata bi se obratili Crnagoraputu koji izađe na teren i ukloni zemlju sa kolovozne površe. Ako se radi o manjim odronima, onda naše komunalno preduzeće izađe i ukloni i činimo sve kako ne bi trpjeli naši sugrađani, učesnici u saobraćaju“, istakli su iz petnjičkog komunalnog preduzeća“, zaključio je Portal.

Izvor: espona.me

U Nikšiću veliki broj novozaraženih na dnevnom nivou

0

Trenutna epidemiološka situacija u Nikšiću vrlo je komplikovana, a pristuna je i neizvjesnost kada je period pred nama u pitanju, ocjena je epidemiologa u nikšićkom Domu zdravlja dr Redžepa Zejnelagića. U tom se gradu, prema njegovim riječima, na dnevnom nivou bilježi veliki broj novozaraženih, dok, sa druge strane, postoji i veliki broj aktivnih pozitivnih slučajeva.

Na samom početku pandemije, prije ravno godinu dana, kako je Zejnelagić podsjetio u izjavi za agenciju Mediabiro, mjere su bile dosta rigorozne, a na njihovo poštovanje uticao je i izraženiji strah kod građana. 

„To je rezultiralo dobrom epidemiološkom slikom i vrlo brzo smo postali zemlja bez korone. Kasnije su se građani opustili i dobili smo slike koje su i danas pristune. Sva masovna okupljanja koja su se desila predstavljaju epidemiološki rizik, a taj epidemiološki rizik se dalje vidi u odnosu na brojeve koji su izrazito veliki“, naveo je Zejnelagić.

dr Redžep Zejnelagić

U posljednjih mjesec dana u tom gradu je zabilježen i porast broja djece pozitivne na koronavirus. To je, smatra on, pokazatelj činjenice da se nisu poštovale mjere kada je u pitanju odlazak i boravak u školama.

„Takođe, zimski raspust tokom januara uslovio je nepoštovanje mjera na zimovanjima, što opet za posljedicu ima porast broja registrovane djece. Sama klinička slika jeste nešto ozbiljnija nego što je bila na početku, a to može da bude vezano za sam imunitet i za dugo trajanje pandemije. Uzrok dijelom može biti i pojava novih sojeva koji su uslovili da klinička slika bude nešto ozbiljnija“, pojasnio je Zejnelagić.

On je podsjetio da je i u Nikšiću u toku vakcinacija prioritetnih grupa – zdravstvenih radnika i stanovništva starijeg od 80 godina.

„Zakazivanje vakcinacije ide preko nacionalnog call centra 1717, lica će biti pozivana shodno dinamici pristizanja vakcina, i tom dinamikom će se vršiti vakcinacija. Ovim putem bih apelovao da se svi građani prijave za vakcinaciju“, poručio je dr Zejnelagić.

Podsjetimo, na jučerašnji dan, od ukupno 508 novopozitivnih slučajeva infekcije virusom SARS-CoV-2, Nikšić je, sa 119 zabilježenih slučajeva, bio drugi grad po broju novozaraženih.

Izvor: mediabiro

Poštujte i doživite Goliju

0

Knjiga “Rezervat biosfere Golija-Studenica, Park prirode Golija“ koju urednički, ali i u grupi autora potpisuju Dejan Zagorac i Dragoljub Šekler i recenzenti Gordana Jančić i Dejan Miletić

zanimljiv je i nadasve uspešan pristup promociji i očuvanju rezervata biosfere „Golija“. Rezervat biosfere obuhvata oko 54 000 hektara od blizu 75 000 hektara površine kojom rukovode šumska gazdinstva Ivanjice i Kraljeva.    

Iako je od 2001. kao prvi rezervat biosfere upisan u Svetsku mrežu u okviru Uneskovog programa pod nazivom „Čovek i biosfera“ (MAB) tek 2020. predstavljen je ovom knjigom sveobuhvatno. Posebnu vrednost knjizi daje dokumentaristički foto pristup i deskriptivni „ton“ svih autora tekstova i fotografija. To je postignuto jer je većina autora u „emotivnoj“ i neraskidivoj povezanosti sa Golijom. Bilo poreklom ili su tu proveli detinjstvo i koji se kada god imaju vremena planini vraćaju. Oni znaju sve tajne planine, uprkos često teško dostupnim i surovim destinacijama i nesebično ih otkrivaju budućim posetiocima. Mnogi vole da dođu jer su prepoznali čari Golije pa koriste svaki trenutak da budu sa gostoljubivim domaćinima i uživali u jedinstvenoj oazi očuvane prirode.

Autori tekstova (ovde ih navodimo po redosledu u knjizi) su: Gordana Jančić, Goran Milašinović,

Dejan Zagorac, Milica Luković, Aleksandar Vasiljević, Svetislav LJ. Marković, Katarina Grujović Brković, Marija Aleksić Čevrljaković, Suzana Novčić, Pavle Pavlović, Dragutin Miljković, Ana Milunović, Borisav Miljković, Boško Veljović, Milojko Milićević.

Svi oni, svako iz svog doživljaja Golije, ukazuju na očuvanje netaknute prirode i valorizaciju turističkih manifestacija sa bogatim privrednim, zabavnim i sportskim sadržajima i kulturnim folklornim dešavanjima. Tu su i okupljanja povodom verskih praznika i rituali koji imaju uporište u dubokoj duhovnoj i etno tradiciji ljudi sa tih prostora. Autorima je poznato da na Goliji znaju da njihovi gosti imaju brojna i različita interesovanja. Znaju i da ih najviše raduje autentičan doživljaj planine. Zato posebnu pažnju ukazuju da se sačva tradicionalna ljubaznost i gostoprimstvo meštana koji su spremni za nova druženja i nova prijteljstva. A sve to i ne bi bilo i ostvarivo bez konzumiranja hrane sa tradicionalnim ukusom, naravno, pršute, steje, kobasice, slanine, hleba i pita od heljde ili integralnog brašna, golijskog sira i mladog sira sa niskim procentom masnoće, pripremljenih potočnih pastrmki, ili jela od mnogobrojnih a ukusnih golijskih gljiva, kupusa spremljenog u zemljanim loncima, začinjenim raznim vrstama suvog mesa, jagnjećeg, jarećeg i prasećeg pečenja na ražnju, i ispod sača, kuvanih jela od povrća kao što su boranija i pasulj, ukusnih, slatkih specijaliteta poput kohova, sutlijaša i kolača.

Foto: Milojko Milićević

Mnogo je razloga koje preporučuju da u svojoj biblioteci imate knjigu “Rezervat biosfere Golija-Studenica, Park prirode Golija“. Ona je jedinstveni putokaz kako na pravi način osetiti i doživeti Goliju. U knjizi su najvažniji podaci sa popisom najznačajnijih prirodnih i kulturnih vrednosti planine. Zato jedan od urednika Dejan Zagorac savetuje da se na Goliji poštuje priroda i da se razgovara sa lokalnim gorštacima. “Oslušnite duh stogodišnjih planinskih javora, smrča i jela, uživajte u pogledima sa visova, napijte se vode iz Gradačke banje ili Savinih izvora, uživajte u siru, kajmaku, obaruši, suvomesnatim proizvodima… Rečju, poštujte i doživite Goliju. Tada će i ona raširiti svoje ruke i pokazati vam svu svoju nenametljivu gorštačku lepotu.”

Inače, treba istaći dizajn, tehničku pripremu knjige kao i kvalitet objavljenih fotografija koje mogu biti posebno predstavljene i putem izložbe. Poseban ton knjizi daje i prevod teksta na engleski jezik. Time je značajni izdavački poduhvat JP “Srbijašume” i “Eko centra” Beograd u tiražu od 1000 primeraka knjigu učinio dostupnom i na inostranom tržištu.

PET KULTURNIH DOBARA, DVA REZERVATA I JEDAN GEOPARK

Na listi Uneskove svetske baštine kulture i prirode su “Stari Ras i Sopoćani”, Manastir Studenica”, “Srednjovekovni spomenici na Kosovu (Srbija)”, “Gamzigrad-Romuliana” i “Stećci-srednjovekovni nadgrobni spomenici”. U okviru Uneska upisana su i dva rezervata biosfere “Golija-Studenica”, “Bačko podunavlje” a Đerdap kao jedno dobro na mrežu globalnih Uneskovih geoparkova.

Piše: doc.dr Mirko Jakovljević, komunikolog

Redakcija Novina Sjevera osuđuje napad na novinara Seada Sadikovića

0

Povodom napada na novinara Seada Sadikovića, redakcija portala Novine Sjevera i istoimenog časopisa osuđuje taj necivilizacijski čin i zahtijeva od nadležnih državnih organa da otkriju sve počinioce tog vandalskog napada na našeg kolegu.

Napad na novinare, i to na radnom zadatku, predstavlja grubi atak na slobodu misli i izražavanja. Vjerujemo da će svi počinioci biti kažnjeni onako kako i zaslužuju.

Redakcija portala Novine Sjevera

Poetski kutak (11)

0

OAZA RAJSKA

Beskrajem snenim prolaziš trenom, toplo se slivajuć’ u moje vene,

vezujuć’ čula čarima žene koja se božanstvu otimala;

I opet, neđe, u tajni biti, nježno se drobio prah stijene,

što stamom svojim nadrasta ljubav koja na usne bješe ti stala…

Uzeh te tim djelićem sebe, i vjetrić blagi raširi krila

lomeći bezdan narasle plime nad tom idilom čudesnog sjaja.

Kao da nekad tu sam bio, prekri me zanos, nesnosna sila

i nošen dahom iskonskog stama dođoh do tvog sluđenog raja…

TRAGOM NOĆI

Tonem u bezdan strasti, đe nikad nijesmo bili,

odronjen od tvoga bića uoči svakog gleda,

opčinjen ljepotom žarkom, nadom što ničem čili,

u pusto poglavlje tame đe đavo sreći ne da…

I prolaze me lako te zrake moćne, sjajne,

đe se skupljala pjena nikad nastalog puta.

S njima odlazi smiraj bolom načete tajne,

što zalud dušom vene dok zadnjim tragom luta…

MIRIS SREĆE

Cvjeta ta ljubav naša, uvijek u čemu nova,

donosi miris sreće i dušu sa njom miri;

Kao kad raste pjesma, sazdana od malih slova,

s naklonom neznanog vrela, u vjetru koji piri…

I želja po čemu opet, kroz vene ponese treptaj

da u daljini čežnje pronađe najljepše pute,

mekim zvjezdanim prahom pronađe srcu smiraj,

u blagom sjaju sunca dok ljubi dunje žute…

Piše: Budimir Vukadinović

Mudre misli (6)

0

Glupak se oslanja na glupaka kao drvo na drvo. (Dučić.)

*

Njeguj srce koje nikad neće postati tvrdo, temperament koji se neće nikad umoriti i dodir koji nikoga neće povrijediti. (Dostojevski)

*

Ne treba ići, već rasti kroz život. (Enrik Batervort)

Sa vrela mudrosti zahvata: Radomir Perišić

Posni Brownie kolač

0

POSNI BROWNIE KOLAČ

Potrebno:

Čaša šećera (200 ml)

1,5 čaša brašna

Kafena kašika cimeta

Posni Brownie kolač

Kafena kašika sode bikarbone

Kašika kakao praha

Kašika ulja

5 kašika džema od šljiva

Čaša tople vode

Po želji: istopljena posna čokolada, mljeveni orasi ili šećer u prahu.

Priprema:

Sastojke izmješati, sipati u podmazan pleh i peći 20 minuta na 200 stpeni. Ispečen kolač po želji, preliti istopljenom posnom čokoladom, mljevenim orasima ili šećerom u prahu.

Izvor: N.J foto J.J

238FansLike
116FollowersFollow
73FollowersFollow
23SubscribersSubscribe

NAJNOVIJI POSTOVI